Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo znanstvenih informacija. Promatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmijenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju, i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima.

Dodaj infookvir "teleskop". (Primjeri uporabe predloška)

»HST« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pogledajte HST (razdvojba).

Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82)

Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku

Položaj

Hubble je dugačak 11 metara, širok 4,2 metra i težak 11 tona. Smješten je na 600 km visine uz pomoć Space Shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stupnjeva a obiđe ju za prosječno 96 minuta pri brzini od 28 000 km/h.

Povijest

Slika prije popravka (lijevo) i poslije popravka (desno)

Slanje teleskopa u orbitu je bila zamišljeno puno prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak, moralo se pričekati da znanost i tehnologija napreduju dovoljno da bi ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započeta 1977., godine, a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe koja se dogodila Challengeru 1986. teleskop je lansiran 1990. godine.

Nakon prvih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nešto nije u redu. Slike su bile mutne i nefokusirane. Sljedećim letom shutllea kvar je popravljen - zrcalo je zamijenjeno novim. Slike koje su uslijedile bile su bolje od ijednih dotad.

Uslijedile su još misije servisiranja SM2 1997. godine i SM3 1999. godine.

Karakteristike

Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko zrcalo. Težak je oko 10 tona, a veličine kao manji autobus. Energiju potrebnu za rad dobiva iz solarnih ploča dimenzija 2.6 x 7.1 metara. Dio energije se sprema u 6 nikal-vodikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni.

Ima dvije antene. Jednu za primanje naredbi sa Zemlje a drugu za slanje podataka na Zemlju.

Hubble, naravno, ima sustav za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima.

Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja, spektrograf kombiniran s kamerom. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.

Budućnost

Teleskop Hubble je u svemiru 20 godina i poslao je oko 750.000 fotografija. Rad teleskopa je predviđen do 2014.Prema NASA-inu planu, 2013. godine Hubble će dobiti svojega nasljednika imenom James Webb. 2019.James Webb još nije lansiran, prema planovima to se očekuje oko 2021 godine. HST i dalje radi i očekuje se rok trajanja do oko 2026. Misije za održavanje HST-a su prekinute zbog prestanka letova space shuttle-ova. Jedan od žiroskopa je otkazao, tako da je njegovu ulogu preuzeo zamjenski žiroskop. U slučaju otkaza još jednog žiroskopa s teleskopom se neće moći upravljati kako treba.

Povezani članci

• Cosmic Evolution Survey (COSMOS)

Vanjske poveznice

• http://hubblesite.org/
• Svemirski teleskop Hubble - CroEOS .net  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2006. (Wayback Machine)
• ESA/Hubble  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2011. (Wayback Machine)