Tenja

Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj. Smješteno je u Dravsko-dunavskoj nizini, 6 km južno od Osijeka.

Tenja
Država	Hrvatska
Županija	Osječko-baranjska
Općina/grad	Osijek
Površina	49,3 km2
Koordinate	45°29′53″N 18°44′49″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	6260
– gustoća	127 st./km2
Odredišna pošta	31000 Osijek
Pozivni broj	+385 (0)31
Autooznaka	OS
Tenja Tenja na zemljovidu Hrvatske

Naziv

Pretpostavlja se da je naziv Tenja izvedenica iz mađarske riječi tehén (krava). Naziv se prvi put pojavljuje u popisu hrvatskih župa kod skupljanja poreza (desetine) između 1332. i 1335. godine u vrijeme personalne unije između Hrvatske i Ugarske. Budući da su se nekada na ovom području nalazili pašnjaci i naselja u kojima se gajila stoka, moguće je da je tadašnji skupljač desetine preveo neko od starih imena (Thehene, Thehne, Thehnye, Tehyne) koje je vremenom postalo Tenje. Godine 1914. ime je službeno promijenjeno u Tenja.^{[nedostaje izvor]}

Povijest

U periodu između 1443. i 1469. godine Tenja se spominje kao posjed plemića Korođa. Za vrijeme prodora Turaka Osmanlija, oko 1526. godine i kasnije, na ovom području skupljala se brojna vojska koja je pred sobom rušila objekte ili ih koristila za vojne potrebe. Zbog toga se starosjedilačko stanovnišvo iseljavalo pa i Tenja biva gotovo potpuno napuštena. Prema podacima iz popisa (tzv. deftera) požeškog sandžaka iz 1579., naselje je imalo 7 muslimanskih obitelji, dok se kršćani ne spominju. Nakon velikog poraza kod Beča 1683. godine, osmanlijska vojska napušta Osijek. Nakon toga u naselje stiže tridesetak pravoslavnih obitelji iz južnih krajeva gornje Drine, Neretve, te od Lima, Pive i Tare, kao i nešto katolika. Tenja je otada pod kontrolom austrijske vojske sve do 1746. godine kada je dobiva grof Rezsö Pálffy de Erdõd. Nešto kasnije, 1778. godine, naselje kupuje virovitički podžupan barun Ivan Kapistran Adamović. Nakon njegove smrti posjed 1804. nasljeđuje njegov sin Antun od koga potječe tenjska loza Adamovića. Sve do 1848. godine stanovnici Tenje bili su u kmetskom položaju kada Hrvatski sabor i ban Josip Jelačić proglašavaju sela slobodnim i ukidaju feudalno uređenje.

U drugoj polovici 19. stoljeća Tenja je pripala općini Sarvaš, a 1889. postala je samostalna upravna općina s Antunovcem u kotaru osječkom. Poslije 1918., u duhu agrarne reforme na područje Tenje, osobito na zemljišta veleposjednika, naseljavaju se srpski dobrovoljci iz Prvog svjetskog rata. Slično tome, poslije završetka Drugog svjetskog rata u naselje dolaze kolonisti iz Bosne i Hercegovine, kao i iz Banije, Like, Korduna i drugih dijelova Hrvatske. U poslijeratnom periodu Tenja se znatno proširuje, a broj stanovnika raste.

Pravoslavni vjernici u Tenji imaju svoju parohiju od 1761. godine, a matične knjige vode od 1774. Pravoslavni hram posvećen je Prenosu mošti svetog Nikole. Za katolike u Tenji nekada su se brinuli franjevci iz Osijeka. 1754. podignuta je drvena kapela posvećena svetoj Ani. Krajem 18. stoljeća Tenja je bila filijala katoličke župe u Donjem gradu u Osijeku, dok je katolička župa u samom mjestu podignuta 1975. godine.

Za vrijeme Domovinskoga rata, južni dio Tenje bio je jedno od središta pobune protiv hrvatske vlasti. Preostali dio naselja okupiran je 6. prosinca 1991. Tenja je postupno vraćena pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

25. rujna 2015. otkriveno je na Betinom dvoru kod Tenje spomen-obilježje žrtvama iz velikosrpske agresije na Hrvatsku čiji su posmrtni ostatci ekshumirani iz masovne grobnice i više pojedinačnih grobova. Podignuto je u znak sjećanja na 12 hrvatskih branitelja i civila, pogubljenih 1991. godine. Sedam je ekshumirano 1998. godine iz masovne grobnice Betin dvor, a pet iz pojedinačnih grobova na području naselja Tenja i područja Betin dvor. Ovo je 70. spomen obilježje mjesta masovnih grobnica Hrvata, od dotad otkrivenih 148 mjesta masovnih grobnica u Hrvatskoj.

Stanovništvo

Popis 2021. godine

Prema popisu iz 2021. godine, u Tenji živi 6.306 stanovnika. To je 14.5% stanovnika manje nego 2011. godine.

Popis 2011. godine

Prema popisu iz 2011. godine, u Tenji živi 7.376 stanovnika, raspoređenih po etničkoj strukturi:

• Hrvata 5.251 (71,19%)
• Srba 1.903 (25,8%)
• Mađara 46 (0,69%)
• Roma 37 (0,5%)
• Bošnjaka 16 (0,22%)
• Slovaka 16 (0,22%)
• ostalih 107 (1,45%)

Popis 2001. godine

Prema popisu iz 2001. Tenja je imala 6.747 stanovnika:

• Hrvata 65%
• Srba 30%
• Ostalih 5%

Popis 1991. godine

1991. Tenja je imala 7.663 stanovnika:

• Hrvata 2.813
• Srba 4.144
• Jugoslavena 327
• Muslimana 18
• Ostalih 328

Naselje Tenja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2668	3038	2875	3314	3526	3605	3653	4120	3875	3905	4578	5299	6515	7663	6747	7376	6260
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Od 1869. do 1900. iskazivano pod imenom Tenje. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojeni naselju Antunovac, općina Antunovac, i naselju Bijelo Brdo, općina Erdut. Do 1961. sadrži dio podataka za naselje Antunovac, a do 1971. za naselje Bijelo Brdo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Mjesna uprava

Sve do 1962. Tenja je bila upravna općina, kada je kao mjesni odbor pridružena općini Osijek. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990-ih i ustrojem županija, gradova i općina, 1993. naselje ulazi u sastav grada Osijeka.

Gospodarstvo

Gospodarsku osnovu čine poljoprivreda, stočarstvo, pčelarstvo, crna i obojena metalurgija, metalne konstrukcije, papirna konfekcija, trgovina i obrtništvo. 2011. na sjevernom ulazu u naselje otvorena je Gospodarska zona Tenja. Glavni ulagači u izgradnju infrastrukture s nešto više od 6 milijuna kuna bili su grad Osijek, Vlada RH, Osječko-baranjska županija i HEP Plin. Zona ima proizvodnu, poslovnu i ugostiteljsko-turističku namjenu.

Kultura

Crkva svetog Nikole

Crkva svete Ane

2013. otvoren je Hrvatski dom

2007. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo "Sveti Sava" koje radi na očuvanju kulturne tradicije i običaja Srba u Hrvatskoj.

2002. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo "Josip Šošić" koje pridonosi očuvanju hrvatske kulturne baštine i tradicijskih običaja Slavonije. Također u organizaciji KUD-a svake veljače održava se manifestacija "Pokladno jahanje", a od 2004. godine svakog prvog vikenda u rujnu održava se smotra folklora pod nazivom "Slavonijo u jesen si zlatna".

Znamenitosti

• rimokatolička crkva sv. Ane
• pravoslavna crkva sv. Nikole

Obrazovanje

Osnovna škola Tenja

• Osnovna škola Tenja smještena je u nekadašnjem dvorcu Adamovića tenjskih i zgradi sagrađenoj sedamdesetih godina prošloga stoljeća.
• Dječji vrtić "Vrapčić"
• Dječji vrtić "Regoč"

Šport

• Boćarski klub Tenja
• NK Slavonac Tenja
• MNK Barice Tenja
• RK Tenja
• KK Olimp Tenja
• Karate klub Tenja
• Lovačko društvo Sokol

Svake godine krajem lipnja u Tenji se održava popularni turnir u malom nogometu.

Galerija slika

• 
  Dječji vrtić Vrapčić
• 
  Ulica svete Ane
• 
  Pošta

Izvori

Nedovršeni članak Tenja koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.