Toplina isparavanja

Toplina isparavanja ili standardna entalpija isparavanjaHv) količina je toplinske energije koja je potrebna jednom molu tekućine za prelazak u plin, odnosno količina toplinske energije koju ista količina plina oslobodi prilikom prelaska u tekuće agregatno stanje.

Toplina isparavanja ovisna o temperaturi za vodu, metanol, benzen i aceton

Temperatura pri kojoj tvar mijenja agregatno stanje zove se vrelište ili kapljište, ovisno o tome promatra li se tvar koja vrije ili se ukapljuje.

Toplina isparavanja se može promatrati kao energija potrebna da se svladaju kemijske veze u tekućini. Helij ima vrlo nisku toplinu isparivanja 0,0845 kJ/mol, a Van der Waalsove sile između atoma helija su izuzetno slabe. S druge strane, molekule u tekućoj vodi se drže zajedno s relativno jakim vodikovim vezama, pa je toplina isparavanja za vodu 40,65 kJ/mol i iznosi 5 puta više od energije potrebne da se voda zagrije od 0 °C to 100 °C (cp = 75,3 J K−1 mol−1).

Odabrane veličine

uredi

Uobičajene kemijske tvari

uredi

Toplina isparavanja za razne kemijske tvari, mjereno na temperaturama vrelišta.

Kemijske tvari Toplina isparavanja
(kJ mol-1)
Toplina isparavanja
(kJ kg−1)
Amonijak 23,35 1371
Butan 21,0 320
Etanol 38,6 841
Vodik 0,46 451,9
Metan 8,19 760
Metanol 35,3 1104
Propan 15,7 356
Fosfin 14,6 429,4
Voda 40,65 2257

Literatura

uredi

Sears Zemansky: University Physics, Addison-Wesley Publishing Company, Sixth ed., 1982.

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Toplina isparavanja koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  NODES