(1.1-3)
padež jednina  množina
nominativ cȅr cèrovi/ceri
genitiv cera cerōvā/cerā
dativ ceru cerovima
akuzativ cer cerove
vokativ ceru cerovi
lokativ ceru cerovima
instrumental  cerom cerovima
 
(1.1) cer

izgovor: cȅr
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) kemijski element;[1][2][3][4] (lučbeno počelo) u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ce.
(1.2) vrsta hrasta, u botanici, hrast cer; zbirna imenica cȇrje[5].
(1.3) smijeh[6] nastao cerenjem, cerekanjem (ceriti se — »zijati i smijati se zijajući tako da se zubi vide.«)

sinonimi:

(1.1) cerij, cerik (Šulekov prijedlog, zastarjelica)
(1.3) cerek


antonimi:

(1.1)


primjeri:

(1.1) "A u e r  v o n  W e l s b a c h  je prvi uspješno primijenio novog žaritelja u rasvjetnoj tehnici izumivši plinsku rasvjetu s čarapicom, napravljenom iz poznate smjese torijeva i cerova oksida." (Arhiv za kemiju i tehnologiju, 1940.)


srodne riječi:

(1.2) cerik,[5] cerje,[5] (pridjev) cerov,[5] cerovac,[5] cerovača, [5] cerovina,[5] cerovnjača;[5] Cer, planina u Republici Srbiji


sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

prijevodi:

uredi

izvori:

uredi
  1. Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)
  2. Ljubiša Grlić, CerU svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.
  3. CerU svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977., str. 45. [ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.)]
  4. Enciklopedijska natuknica Kemija; u publikaciji: Juraj Bukša, gl. ur. Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu, III. izd. (XI), 1. svezak : (A – M), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 336. (br. matične knjige u ŠK: 60501/3)
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 5,7 Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 2. <sv.> : Bež – Dog, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-31-1 (2.), str. 150.
  6. Zvonimir Balog, Predživot : roman, Književna biblioteka, Naklada Pavičić, Zagreb, 2001., ISBN 953-6308-31-2, str. 175.
      „U trenu mi je pala blesava misao: kako bi bilo da me sad spopadne smijeh? Istog trena prasnuo sam u nezadrživ cer, poprskavši zrcalo do stropa. Ugledavši me, susjedu se dogodilo isto. U trenu sve je zahvatila zaraza smijeha. Svi su se pretvorili u sprejeve iz kojih je prštalo mlijeko.“
    (str. 175.)

sestrinski projekti:

uredi
 

Wikipedija ima članak na temu: cer

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: cer

 

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: cer


(1.1)
padež jednina  množina
nominativ cer cery
genitiv ceru cerů
dativ ceru cerům
akuzativ cer cery
vokativ cere cery
lokativ ceru cerech
instrumental  cerem cery

izgovor: IPA: [t͡sɛːr]

(1.1)


prijevod:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) cerij
(1.2) vrsta hrasta

sinonimi:

(1.1) simbol Ce
(1.2) dub cer


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

Češka Wikipedija ima članak na temu:


(1.1)
padež jednina  množina
nominativ cer
genitiv ceru
dativ cerowi
akuzativ cer
instrumental  cerem
lokativ cerze
vokativ cerze


izgovor: IPA: [ʦ̑ɛr]

(1.1) poslušaj


prijevod:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) cerij

sinonimi:

(1.1) simbol Ce


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.1) pridjev cerowy


sintagma:
frazeologija:
etimologija:

(1.1) nlat. cerium, od naziva asteroida Ceres (1 Ceres)


napomene:

Poljska Wikipedija ima članak na temu:
  NODES