Alexander Korda

Alexander Korda
Alexander Korda
	Alexander Korda o. 1920. godine
Biografske informacije
Rođenje	Sándor László Kellner; 16. 9. 1893.; Pusztatúrpásztó, Austro-Ugarska (danas Mađarska)
Smrt	23. 1. 1956. (dob: 62); London, Engleska
Supružnik	María Corda (1919-1930, razvod); Merle Oberon (1939-1945, razvod); Alexandra Boycun (1953-1956, njegova smrt)
Rodbina	Zoltan Korda, Vincent Korda (mlađa braća); Michael Korda (nećak)
Profesionalne informacije
Zanimanje	režiser, producent
Opus
Djelatni period	1914–1955
Znamenita djela
	Private Life of Henry VIII; The Thief of Baghdad; The Third Man

Sir Alexander Korda (mađarski: Korda Sándor; 16. septembar 1893 - 23. januar 1956) bio je mađarski filmski režiser i producent, najpoznatiji kao autor nekih od najvažnijih ostvarenja britanske kinematografije sredine 20. vijeka, te kao prvi sineast koji je za svoj rad bio nagrađen plemićkom titulom.

Biografija

Korda se rodio kao Sándor László Kellner u porodici mađarskih Jevreja u tadašnjoj Austro-Ugarskoj; mlađa braća Zoltan i Vincent su kasnije i sami postali sineasti. Prije bavljenja filmom je radio kao novinar, pišući za časopise Pesti Mozi and Mozihet. Njegovo zanimanje za novi medij je dovelo do ponude da 1914. godine počne pisati filmske scenarije. Nakon što je zbog lošeg vida proglašenim nesposobnim za vojnu službu, te tako izbjegao prvi svjetski rat, počeo je raditi filmove zajedno s popularnim glumcem Guylom Zilahyjem. Ratne okolnosti, odnosno prestanak uvoza filmova iz zemalja Antante, značajno su pomogle mađarskim sineastima, uključujući samog Kordu čija je kompanija Corvin Film postala jedna od najvećih u Evropi. Njegovu uspješnu djelatnost su, pak, prekinula poratna previranja, odnosno formiranje kratkotrajne Mađarske Sovjetske Republike 1919. godine. Kao i neke druge ličnosti mađarske kinematografije, i Korda je nakon sloma Republike za vrijeme Bijelog terora bio zatvoren pod optužbom za suradnju sa komunistima. Nakon puštanja je emigrirao u susjednu Austriju.

Korda je u Austriji prihvatio ponudu grofa Alexandra Kolowrata da počne raditi za njegov studio Sacha-Film. Već sljedeće godine je privukao pažnju filmom Prinz und Bettelknabe, koji mu je počeo stvarati reputaciju specijalista za raskošne historijske spektakle. Serija sličnih ostvarenja, u kojima je često nastupala njegova supruga Maria Corda, je, usprkos promjenjivih financijskih rezultata, osigurala angažmane u Njemačkoj, te, konačno u Hollywoodu, gdje se krajem 1920-ih, usprkos početnog skepticizma, počeo prilagođavati novoj tehnologiji zvučnog filma. Ubrzo se ispostavilo da Korda ne može pronaći zajednički jezik s tadašnjim hollywoodskim mogulima, a istovremeno mu se raspao i brak sa Marijom Cordom.

Korda je nakon toga otplovio natrag preko Atlantika, ali se skrasio u Britaniji, gdje je 1932. godine osnovao studio London Films. Već sljedeće godine je postigao ogroman uspjeh sa historijskom komedijom The Private Life of Henry VIII, koji je nagrađen Oscarima. Ti i drugi uspjesi su 1936. godine omogućili da se sagradi raskošni studio u Denhamu, gdje će se sljedećih nekoliko godina snimati niz raskošnih i prestižnih ostvarenja, uključujući prve britanske filmove u boji. U tom se periodu bio u braku sa Merle Oberon, koja je uživala status jedne od najvećih filmskih zvijezda svog vremena. Tek je izbijanje drugog svjetskog rata natjeralo Kordu da se vrati u Hollywood, ali i to isključivo radi korištenja tamošnjih studija i tehničkih laboratorija. Godine 1942. ga je, u znak priznanja za pomoć svojoj novoj domovini u ratu, kralj George VI proglasio vitezom (sir). Korda je nakon rata preuzeo British Lion Films i preko tog studija producirao ostvarenja kao što je The Third Man. Pred kraj života je izrazio interes da producira filmove o Jamesu Bondu, ali ga je u tome zaustavila smrt od srčanog udara.

Filmografija

Sljedeće filmove je Korda režirao.

1948 Bonnie Prince Charlie
1947 An Ideal Husband
1945 Perfect Strangers
1941 That Hamilton Woman
1940 The Thief of Bagdad (van špice)
1939 The Lion Has Wings (van špice)
1936 The Man Who Could Work Miracles (režija nekoliko scena - van špice)
1936 Rembrandt
1934 The Private Life of Don Juan
1934 The Rise of Catherine the Great (van špice)
1933 The Girl from Maxim's
1933 The Private Life of Henry VIII
1933 La dame de chez Maxim's
1932 Wedding Rehearsal
1932 The Golden Anchor
1932 Service for Ladies
1931 Längtan till havet
1931 Die Männer um Lucie
1931 Marius (kaoAlexandre Korda)
1931 Rive gauche
1930 Princess and the Plumber
1930 Women Everywhere
1930 Lilies of the Field
1929 Her Private Life
1929 The Squall
1929 Love and the Devil
1928 Night Watch
1928 Yellow Lily
1927 The Private Life of Helen of Troy
1927 The Stolen Bride
1927 A Modern Dubarry
1926 Madame Doesn't Want Children
1925 Dance Fever
1924 Tragödie im Hause Habsburg
1924 Jedermanns Frau
1923 Das unbekannte Morgen
1922 Samson und Delila
1922 Die Tragödie eines verschollenen Fürstensohnes
1922 Herren der Meere
1920 The Prince and the Pauper
1920 A 111-es (kaoSándor Korda)
1919 Ave Caesar! (kao Korda Sándor)
1919 Neither at Home or Abroad (kao Korda Sándor)
1919 White Rose (kao Korda Sándor)
1919 Yamata (kao Korda Sándor)
1919 Man of Gold (kao Korda Sándor)
1918 Mary Ann
1917 Faun (kao Korda Sándor)
1917 Gólyakalifa (kao Korda Sándor)
1917 Harrison és Barrison
1917 St. Peter's Umbrella
1917 Mágia (kao Korda Sándor)
1916 A Dolovai nábob leánya
1916 A Kétszívü férfi (kao Korda Sándor)
1916 A Nagymama (kao Korda Sándor)
1916 A Nevetö Szaszkia
1916 Az egymillió fontos bankó
1916 Ciklámen
1916 Fehér éjszakák
1916 Mágnás Miska (kao Korda Sándor)
1916 Vergödö szívek (uncredited)
1916 Mesék az írógépröl (kao Korda Sándor)
1915 A tiszti kardbojt (kao Korda Sándor)
1915 Lyon Lea (kao Korda Sándor)
1915 Tutyu és Totyó (kao Korda Sándor)
1914 A becsapott újságíró
1914 Örház a Kárpátokban (as Korda Sándor)

Izvori

Literatura

Kulik, Karol. Alexander Korda: The Man Who Could Work Miracles. Virgin Books, 1990. ISBN 978-0-87000-335-6

Vanjske veze

Alexander Korda na sajtu IMDb
Alexander Korda na Screenonlineu Britanskog filmskog instituta
Alexander Korda at Virtual History