Crtica (znak)

Znaci interpunkcije
apostrof ( ' ) ( ’ ) zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( ⟨ ⟩ ) dvotačka ( : ) zapeta ( , ) crta ( ‒ ) ( – ) ( — ) ( ― ) trotačka ( … ) ( ... ) uzvičnik ( ! ) tačka ( . ) povlaka ( - ) ( ‐ ) interobeng ( ‽ ) upitnik ( ? ) navodnici ( ‘ ’ ) ( “ ” ) tačka zarez ( ; ) kosa crta ( / ) razmak (   ) i interpunkt ( • )
Ostali
ampersand ( & ) asterisk ( * ) i asterizam ( ⁂ ) @ ( @ ) obrnuta kosa crta ( \ ) bulet ( •, još ) obelisk ( † ‡ ) stepen ( ° ) znak za broj ( # ) prim ( ′ ) tilda ( ~ ) donja crta ( _ ) uspravna crta/pajp ( | )

Crta ili crtica (―, –), je znak interpunkcije koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a također i povezuje dijelove rečenice. Može doći umjesto navodnika, zagrade ili dvotočja. Crtica nije isto što i spojnica.

Historija

U srednjem vijeku kosa crta koristila se umjesto zareza, a dvije kose crte umjesto crtice. Kasnije su se dvije kose crte ( // ) pretvorile u znak jednakosti ( = ), a potom i u crticu.

Upotreba u jeziku

Naknadno dodavanje

Crtica se koristi za odjeljivanje umetnutih, odnosno naknadno dodanih dijelova, ako se umetnuti dio želi jače istaknuti ili se žele produljiti stanke.

• Bio je to – vjerovali ili ne – moj otac.
• Putovanje od tisuću milja – izrekao je Lao Ce – počinje jednim korakom.

Ako rečenica ima više zareza, ponekad je bolje koristiti crticu da se vidi gdje je umetnuti dio, a gdje zarezi dolaze zbog pravopisnih i gramatičkih normi:

• Marina, djevojka iz susjedne ulice, često je – na šok svih susjeda – izvodila vratolomije.

Stanka i obrati

Crtica također dolazi kad u rečenici dolazi neki neočekivan i sasvim suprotan dio.

• Bio je bogat, okružen ljudima koji ga vole, zdrav i situiran, a opet – nesretan.

A također može doći i na mjesto gdje se rečenica nastavlja na drukčiji način od onoga kojim je započela:

• Plovili smo rijekom, razmišljajući o prošlosti, uživajući na suncu – gdje je moja draga sad?.

Crtica također dolazi u narodnim poslovicama i izrekama na mjestu obrata i kontrasta:

• Mladost – ludost

Crtica može označavati i prekinuti govor.

• – Ja sam to htio, ali me –
• – Tišina!

Ako je u rečenici potrebna dulja ili jača stanka:

• Mama, mama – slon! poviče veselo dječačić.

Kao znak dulje stanke, mogu doći i dvije ili tri crtice:

• Žao mi je što vam to moram priopćiti – – teško ste bolesni.

Ako se ispiše cijeli red crtica, on označava razmišljanje ili izostavljeni tekst:

Svi mu se silno začude, a najviše on sam jer se – – – –

– – – – – – – – – –

probudio. (Antun Gustav Matoš)

Odnosi

Crtica se između brojeva piše s bjelinama s obiju strana te zamjenjuje prijedloge od i do:

• Prvi svjetski rat (1914 – 1818) bio je prvi rat u kojem su sudjelovali narodi širom svijeta te je stoga i dobio pridjev svjetski rat.
• Trgovina je otvorena 6 – 23 h.

Crticom se također označava udaljenost između dvaju ili više mjesta ili smjer kretanja iz jednog u drugo:

• Autocesta Zagreb – Split
• Vlak prolazi rutom Zagreb – Sesvete – Križevci – Bjelovar.

Crticom se povezuju dva naziva ili pojma koja su privremeno ili trajno u nekom odnosu:

• Gledali smo utakmicu Dinamo – Hajduk.
• Bio je to meč Ivanišević – Rafter.

Crtica umjesto drugih razgodaka

Crtica se koristi i kao oznaka dijaloga u pripovijedanju gdje zamjenjuje navodnike i zareze:

– Pa kako ti je ime, mali klipane, učeniče moj? – podrma me učitelj za leđa.
– Ivica, Ivica, gospodine učitelju! – odvrati otac te povuče torbu sa leđa naprijed.
– Neka on sam kaže svoje ime! – opazi učitelj, strignuvši opet očima na očevu torbu i na podrijemana purana. – Neka on sam kaže da mu čujem glas...
– No hajde, hajde! Reci! – ponuka me otac.
A ja, uprvši postojano svoje oči u učitelja, zagudim: – Zovem se Ivica Ivic ! – Uto otac otvori torbu... – Evo nešto, gospodine učitelju, za slova, za šibu, za tintu i pera...
– Vidiš ti muzikaša Jožicu, vidiš! Kano da dolazi sa svadbe... smijaše se učitelj, raširivši velika usta, pokazujući jake bijele zube i potreptavajući blagodušno oca po leđima.

Kao i kod zareza, neodređena zamjenica sve sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili crticom:

• Ljubav, sreću, radost, mir – sve to više nemam.

Crtica dolazi i kad se navodi više naslova ili podnaslova jedan iza drugoga, a umjesto crtice može doći i točka:

• Samotna ljubav – Djevojčici mjesto igračke – Utjeha kose – Jesenje veče – Gnijezdo bez sokola – Srodnost

Uporaba izvan jezika

Matematika

U matematici se koristi kao znak (manje, minus) računske operacije (oduzimanja:

• 5 – 2 = 3
• 17 – 12 = 5

Koristi se i kao predznak broja:

• –5, –16, –17, –12