Dalarna

Dalarna
U sastavu	Švedske
Upravni oblik	pokrajina
Površina	29086 km²
Stanovništvo	276.505
Gustoća	10 stanovnika na km²

Dalarna prevedeno Doline je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) u sredini zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike

Dalarna se prostire u sredini zemlje, od norveške granice na zapadu gotovo do Botnijskog zaljeva na istoku. Graniči sa pokrajinama Härjedalen, Hälsingland, Gästrikland, Västmanland i Värmland. Pokriva teren od 29 086 km²^[1] na kom živi 276,505 stanovnika, najveće naselje je Falun.

Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Dalarna, koja je nešto manja jer u nju nije uključen i mali komad Grofovije Gävleborg na sjeverozapadu.^[2].

Dalarna je pretežno nizinski kraj, ali najviši vrh - Storvätteshågna uz norvešku granicu ima 1204 metara.^[1]

Historija

Nejasno je kad se Dalarna počela odvajati od Västmanlanda, ali je već krajem srednjeg vijeka bila nezavisni entitet. Sve do 1645. sjeverozapadni dijelovi pripadali su Norveškoj. ^[3]

Dalarna je u dva navrata 1434. i 1521. bila od neobične važnosti za zemlju, i to zahvaljujući svom rudnom blagu. Tad su rudnik bakra u Falunu i željezo iz Bergslagena financijski pomogli da se Švedska otrgne od Danske dominacije. ^[2]

Privreda

Dalarna je prije svega rudarski kraj tu se nalazi Bergslagen jedno od najvećih švedskih rudarskih područja, poznato po velikim depozitima željezne rude, ali i po zlatu, srebru, olovu i bakru.^[2] Pored toga tu je i Falun poznat po eksploataciji bakra još od srednjeg vijeka.^[2]

Za ekonomiju grofovije su važni i drvoprerađivačka industrija kao i tradicionalana tekstilna industrija.^[2]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 „Dalarna” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 10. 04. 2015.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 ^2,4 „Dalarna” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 04. 2015.
↑ „Dalarna och Västmanland” (švedski). Tacitus. Pristupljeno 12. 04. 2015.