Francuski parlament
Francuski parlament (francuski: Parlement français) je dvodomno zakonodavno tijelo Francuske Republike, koje se sastoji od Senata i Narodne skupštine. Kako je parlament sastavljen od dva međusobno odvojena doma, oni svoje zakonodavne dužnosti obavljaju na dvije različite lokacije u Parizu - dok Senat svoja zasjedanja ima u Palais Luxembourg, sjedište Narodne skupštine je Palais Bourbon.
| Francuski parlament Parlement français | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | |
| Vrsta | Dvodomni |
| Domovi | Senat Narodna skupština |
| Vodstvo | |
| Predsjednik Senata | Gérard Larcher, LR (od 1. listopada 2014.) |
| Predsjednik Narodne skupštine | François de Rugy, REM (od 27. lipnja 2017.) |
| Struktura | |
| Broj zastupnika | 925 |
 | |
| Pol. grupe – Senat | CRCE (15) SOC (78) RDSE (21) REM (21) LIRT (11) UC (50) LR (146) RASNAG (6) |
 | |
| Pol. grupe – Narodna skupština | GDR (16) FI (17) NG (30) REM (310) MoDem (47) UAI (32) LR (101) NI (18) Upražnjeno (6) |
| Mjesto zasjedanja | |
 | |
 Palais Luxembourg, Pariz, Francuska(Senat) | |
 | |
| Palais Bourbon, Pariz, Francuska (Narodna skupština) | |
Svaki dom ima svoje posebne ovlasti i pravila postupanja. Ipak, zastupnici obaju domova mogu se sastati na zajedničkoj sjednici, znanoj kao Francuski Kongres, a koji zasjeda u Versaillesu, kako bi mijenjali Ustav.
Organizacija i ovlasti
urediOvlasti i organizacija Francuskog parlamenta varirale su tokom godina francuske povijesti. Danas, parlament se sastaje jednom godišnje, a zasjedanje traje ukupno 9 mjeseci, s tim da Predsjednik ima pravo sazvati izvanrednu sjednicu. U odnosu na ulogu parlamenta u Četvrtoj Republici, ista je uvelike ograničena i smanjena 1958. godine, kada je pod de Gaulleovim presudnim utjecajem donesen novi ustav koji je uvelike osnažio ulogu Predsjednika, a umanjio onu parlamenta. Ipak, parlament danas zadržava ovlast da izglasa povjerenje Vladi. Zastupnici parlamenta uživaju parlamentarni imunitet.
Povijesni pregled
urediInstitut parlamenta u Francusku je prvi puta uveden Ustavom iz 1791. godine i predviđao je jednodomnu Narodnu skupštinu kao parlamentarni organ. Tokom godina, sastav i organizacija parlamenta doživljavale su drastične promjene, a sljedeća tablica donosi pregled istih: