Glamočko polje
Glamočko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po gradu Glamoču. Polje se pruža pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda, gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m.[1]
Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja pri čemu je Gornje polje na nižoj nadmorskoj visini. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba. U kišnom periodu polje je poplavljeno.[2] Sredinom Glamočkog polja se uzdižu dva uzvišenja Homar (982 m) i Apin Brijeg (927 m).
Istorija
urediZajedno sa Duvanjskim i Livanjskim poljem, u ilirskiom periodu polje pripadalo je plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima. Na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima nalaze se ostaci 34 gradine[3] Krajem XX vijeka gradine su arheološki istraživane.[4]
Rimljani su kroz polje pravili puteve sa putnim stanicama i naseljima.
Na Glamočkom polju postoje 64 nekropole sa 674 stećka nastale u srednjem vijeku.
U toku Drugog svjetskog rata služio je kao aerodrom. Tu je poginuo Ivo Lola Ribar.
Turizam
urediUz magistralni put i selo Jakir u mezarju se nalazi nadgrobni nišan iz 1798. god. – Bašića bašluk. Smatra se najmonumentalnijim muslimanskim nadgrobnim spomenikom u Bosni i Hercegovini. Visok je 4,7 metara, valjkaste osnovice nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara.
Nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put, na Gradini, pored današnjeg sela Podgradina, nalazi se kockasti kamen (stećak). Stoji na kamenoj podlozi i na samo tri mala kamenčića - piljka, kako kažu mještani. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen.
Literatura
uredi- Enciklopedija Jugoslavije (1958), knjiga 3, s. 468-469
Reference
uredi- ↑ „Kraška polja Bosne i Hercegovine”. Arhivirano iz originala na datum 2020-08-06. Pristupljeno 2020-08-12.
- ↑ Krška polja - Priroda Hrvatske, Prirodno bogatstvo Hrvatske
- ↑ „Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE”. Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ↑ „Blagoje Govedarica -PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI”. ANUBIH, Godišnjak 1982. Arhivirano iz originala na datum 2018-02-12. Pristupljeno 9. 2. 2017.