Kruševska Republika
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Kruševska Republika (makedonski: Крушевска Република, aromunski: Republica di Crushuva)[1] je bila kratkotrajna samoproglašena i međunarodno nepriznata balkanska republika, koja je egzistirala samo 10 dana u augustu 1903.
Bez obzira na njenu kratku povijest, ona i danas ima veliki značaj za makedonski narod. Uspomena na nju i na Ilindanski ustanak - najveći je makedonski nacionalni praznik Ilinden koji se obiježava 3. augusta u Kruševu, koji je bio sjedište Republike - i njene privremene vlade.
Historijat Republike
urediRepublika je nastala za Ilindanski ustanak u augustu 1903 kojeg su poveli ustanici iz VMRO-a nakon zauzimanja Kruševa, ustanici su prolasili Republiku 3. augusta 1903.
Ustanici su izabrali između sebe komitet od 60 članova, po 20 iz svake etničke grupe koja je tad živjela u Kruševu (Makedonci, Vlasi i Albanci).[2][3] Komitet je izabrao privremenu šesteročlanu vladu u kojoj su bili; Dinu Vangeli, Georgi Čače, Teohar Neškov, Hristo Ćurkčiev, Dimitar Sekulov i Nikola Balju.[4], koji su bili nešto poput ministara, zaduženi za svoje resore, - za predsjednika je izabran Nikola Karev.
Vlada je izdala - Kruševski manifest (osobno ga je sastavio Nikola Karev), koji je određivao ciljeve ustanka i organiziranje buduće Makedonske države, nakon ustanka.
Ustanak je iznenadio otomansku vlast, koja se brzo pribrala, i pokrenula veliku ofenzivu na ustanike. Prvo su zauzeti Smilevo i Demir Hisar na prilazu Kruševu, a već 10. augusta 20 000 turskih askera pod komandom Bahtijar-paše opkolilo je Kruševo. Kruševsku Republiku, branilo je 1 200 ustanika na čelu s vojvodom Pitu Gulijem. Bahtijar-paša je 12. augusta, pozvao ustanike na predaju, ali su ga oni odbili. Nakon velike artiljerijske pripreme, turske čete su sa svih strana ušle u Kruševo. Četa vojvode Pitu Gulija je izginula do posljednjeg čovjeka, branivši ulaz u Kruševo kod mjesta Mečkin kamen, na tom mjestu podignut je Makedonium, spomenik Kruševskoj Republici.
Privremena vlada, na čelu s Nikolom Karevim, uspjela je pobjeći iz grada. Iako je Kruševska republika trajala je samo deset dana, njen značaj je bio mnogo značajniji, ostala je svijetionik za naredne generacije.
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ Bana Armâneascâ - Nr39-40. Bana Armâneascâ.
- ↑ Slavenski članovi uprave identificirali su se, sukladno prevlađujućoj nomenklaturi tog vremena, kao "Bugari":"Беше наполно прав и Мисирков во своjата фундаментална критика за Востанието и неговите раководители. Неговите укажуваньа се покажаа наполно точни во послешната практика. На пр., во ослободеното Крушево се формира градска управа составена од "Бугари", Власи и Гркомани, па во зачуваните писмени акти не фигурираат токму Македонци...", Блаже Ристовски, "Столетиjа на македонската свест", Skopje, Kultura, 2001, str. 458.
- ↑ Tanner, Arno (2004). The Forgotten Minorities of Eastern Europe: The history and today of selected ethnic groups in five countries.. East-West Books. str. 215.. ISBN 952916808X.
- ↑ Siljanov, Hristo. Oslobodilačke borbe Makedonije, Sofija 1933. str. 292. (bg)
Literatura
uredi- Силянов, Христо. Освободителните борби на Македония, т. I, София 1933, гл. VI.1 (bg)
- 13-те дена на Крушевската република, Георги Томалевски (bg)
- The Republic of Krushevo and the Ilinden uprising (en)
- Анита Димова: Никола Карев — претседател на Крушевската република Arhivirano 2008-09-08 na Wayback Machine-u (mk)