Mliječni put
Mliječna staza (ijek.) ili Mlečna staza (ek.) (Mliječni put (ijek.) ili Mlečni put (ek.), ili Kumova slama, Rimska cesta, Galaksija), je galaksija kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta. Noću je na nebu vidimo kao svijetli trag. Galileo Galilej je godine 1609. teleskopom ustanovio da je taj trag sastavljen od velikog broja zvijezda.
Fizička svojstva
urediMliječna staza je spiralna galaksija čija je ukupna masa oko trilijun puta veća od mase Sunca. U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije - svijetle i tamne. Mliječna staza je tvorevina u obliku diska ili leće promjera oko 100 000 svjetlosnih godina, a u poprečnom smjeru mnogo manje. U središtu se nalazi zadebljanje promjera oko 30 000 svjetlosnih godina. Analiza dinamike zvijezda i međuzvjezdane materije sugerira da svijetla tvar (ona koja emitira elektromagnetsko zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tzv. tamna tvar.
Tvar nije ravnomjerno raspoređena između središta i ruba - većina tvari se nalazi u spiralnim krakovima (četiri velika i dva manja). Spiralni krakovi su nakupine zvijezda i međuzvjezdane tvari koje izgledaju kao da se "odmotavaju" od središta galaksije. Područja stvaranja zvijezda i područja ioniziranog vodika nalaze se upravo u kracima. U područjima između krakova gustoća tvari je 2 do 3 puta manja nego u krakovima. Sunce je od središta udaljeno oko 26 000 svjetlosnih godina, unutar diska, na unutarnjem rubu kraka koji nazivamo Orionov krak. Cijela galaksija je u stanju gibanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja svoj oblik (iako vrlo sporo za naše poimanje). Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug mu treba oko 220 milijuna godina i taj period se naziva kozmička godina.
Iznad i ispod diska se nalazi područje galaktičkog haloa. Halo sadrži oko 150 kuglastih skupova zvijezda. Kuglasti skupovi su nakupine (aglomeracije) starih zvijezda, najstarijih u galaksiji. Vrlo je malo svijetle tvari u halou u usporedbi sa diskom galaksije, međutim, gravitacijske studije pokazuju da se upravo u halou nalazi većina "tamne tvari" u galaksiji. Tamna tvar se proteže do udaljenosti od čak 300 000 svjetlosnih godina od središta i tvori galaktičku koronu.
Samo središte naše galaksije, koje se nalazi u smjeru zviježđa Strijelac, je zaklonjeno od pogleda gustim neprozirnim oblacima prašine. Na sreću, prašina ne zaustavlja elektromagnetsko zračenje u infracrvenom, radio, gamma i röntgenskom dijelu spektra, pa se ta područja spektra koriste za istraživanje galaktičkog središta. Složeni radio izvor u blizini galaktičkog centra nazvan je Sagittarius A. Smatra se da se u središtu nalazi velika crna rupa čija masa još nije precizno utvrđena - procjene se kreću od 100 do 3 milijuna masa Sunca.
Količina mase unutar Sunčeve orbite oko galaktičkog centra je približno 9.0 × 1010 puta veća od mase Sunca.
Etimologija
urediMliječna staza prijevod je latinskog imena Via Lactea, dok je korijen riječi galaksija izveden iz grčke riječi galaxia - (gala, galactos znači mlijeko i prema grčkoj mitologiji Mliječna staza nastala je kada se po nebu izlilo mlijeko iz prsiju božice Here, dok je dojila Herakla).
Mliječna staza u hrvatskom narodu nosi i nazive Kumova slama i Rimska cesta.
