Nacionalni park Iguazú
Nacionalni park Iguazú (šp.: Parque Nacional Iguaçu) je nacionalni park u sjeverozapadnom dijelu argentinske Provincije Misiones, na tomeđi Argentine, Paragvaja i Brazila; 17 km uzvodno od mjesta gdje se spajaju rijeke Paraná i Iguazú. Na jugu graniči s brazilskim nacionalnim parkom Iguaçu. Oba imena su izvedena iz jezika naroda Guaraní i njihove riječi za "veliku vodu".
Nacionalni park Iguazú Parque nacional Iguazú | |
---|---|
Lokacija | |
Položaj | Misiones |
Država | Argentina |
Koordinate | |
Historija | |
Osnovan | 1934. |
Karakteristike | |
Površina | 55.000 ha |
Web-stranica | |
iguazuargentina.com |
Od 1984. godine upisan je na UNESCO-vu popisu mjesta svjetske baštine jer se u njemu nalazi jedan od najvećih i najipresivnijih vodopada na svijetu - Iguazú koji formiraju granicu s Brazilom. Njegovi do 80 m visoki brojni slapovi i kaskade koje se pružaju sa bazaltne stijene u polukrugu od 2700 metara su jedan od najspektakularnijih slapova na svijetu. Broj slapova varira od 150 do 300, što zavisi o vodostaju rijeke Iguazú. Također, u njegovoj raskošnoj vegetaciji, nastaloj zahvaljujući bogatim oblacima vode sa slapova, obitavaju i mnoge vrste biljaka i životinja, kao što su: tapiri, urlikavci, oceloti, jaguari i kajmani, ali i ugrožene divovske vidre i divovski mravojedi[1].
Historija
urediNacionalni park Iguazú | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Argentina
| |
Registriran: | 1984. (8. zasjedanje) |
Vrsta: | Prirodno dobro |
Mjerilo: | vii, x |
Ugroženost: | - |
Referenca: | UNESCO |
Ovo područje su još prije 10.000 godina naselili lovci-sakupljači kulture Eldoradense koje su oko 1000. godine zamijenili poljoprivrednici, narod Guaraní. Njih su u 16. vijeku okupirali španjolski i portugalski konkvistadori. Prvi europljanin koji je istražio ovo područje bio je Álvar Núñez Cabeza de Vaca 1542. godine, a Jezuiti su ovdje osnovali misiju 1609. godine. Upravo su Jezuitske misije Guarana toj argentinskoj provinciji dale ime - Misiones.
Nacionalni park Iguazú je osnovan 1934. godine i pokriva površinu od 55,000 ha, što ga čini jednim od najvećih zaštićenih područja Južne Amerike.
Bioraznolikost
urediOko slapova Iguazú nalazi se atlantska šuma područja Alto Paraná[2] (koja pokriva 90% parka) s više od 2000 biljnih vrsta, među kojima dominiraju paprati, lijane i epifitne biljke (u donjim dijelovima); te brazilski bor, assai palma, divlja kokosova palma i lovor imbuya (Ocotea porosa) na višim dijelovima. U Parku žive brojne divlje životinje kao što su: vidre, mravojedi, tapiri, jaguari, jaguarundi, pume, oceloti, pekariji i krokodili, dok se od ptica mogu pronaći ugrožene tinamuovke, harpija, Aburria jacutinga, tirkizna ara (Anodorhynchus glaucus) i papige amazonke.
-
Slap Iguazú iz svemira -
Nacionalni park Iguazú iz zraka -
Katarakti slapova -
Šetnica ispod slapova -
Bijela čaplja Ardea alba isod slapa Iguazú
Izvori
uredi- ↑ Nacionalni park Iguazu na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 9. kolovoza 2012.
- ↑ D. M Olson, E. Dinerstein i dr., Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth, BioScience 51. (11.), 2001., str. 933.–938.
Vajske veze
uredi- službene stranice
- World Heritage Site Arhivirano 2012-12-04 na Archive.is-u (en)
- Informacije i smještaj parka Arhivirano 2007-03-11 na Wayback Machine-u (en)
- Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Nacionalni park Iguazú |