Okupacija Poljske (1939–1945)

Okupacija Poljske je izraz kojim se u kontekstu historije Poljske u Drugom svjetskom ratu prije svega označava vlast nacističke Njemačke (i u manjoj mjeri njenih slovačkih saveznika) nad zapadnim dijelom, odnosno nad cjelokupnom teritorijom predratne poljske države uspostavljena tokom invazije na Poljsku 1939. godine, odnosno operacije Barbarossa 1941. godine s jedne strane, kao i okupaciju istočne Poljske od SSSR-a od 1939. do 1941. s druge strane. Septembra 1939., Treći Reich je zauzeo 48,4% poljskog teritorija na kojem je bilo 63% poljskog stanovništva, dok je SSSR zauzeo 51,6% teritorija na kojem je bilo 37% stanovništva. Okupacija je okončana 1945. godine nakon što su se njemačke snage, poražene na Istočnoj fronti povukle sa poljske teritorije pred sovjetskim i prosovjetskim poljskim snagama.

Karta njemačke uprave nad Poljskom; posebno označen Generalni guvernmnan zajedno sa Distriktom Galicija.

Do invazije je došlo nedugo nakon što su u ljeto 1939. godine nacistička Njemačka i SSSR sklopile sporazum o savezništvu koji je, između ostalog, predviđao likvidaciju Poljske kao države, odnosno podjelu njene teritorije na temelju tzv. Curzonove linije, pri čemu je Njemačkoj pripao zapadni dio, a Sovjetima istočni dio koji je nakon okončanja sovjetske invazije u jesen 1939. formalno pripojen Bjeloruskoj i Ukrajinskoj SSR u sastavu SSSR, a manji dio Litvi nekoliko mjeseci prije nego što je ta država pripojena SSSR-u kao jedna od njegovih republika.

Teritorije koje su se našle pod njemačkom vlašću su podijeljene na dvije zasebne cjeline - zapadni dijelovi (uglavnom oni koji su bili carske Njemačke i Austro-Ugarske prije Prvog svjetskog rata su neposredno priključeni Reichu; istočni dijelovi (uključujući predratnu prijestolnicu Varšavu) su postali dio područja pod specijalnom upravom poznatom kao Generalni guvernman. Nakon što je Njemačka u ljeto 1941. godine izvela invaziju SSSR-a, brzo je pod svoju vlast stavila ostatak predratne Poljske. Južni dio, koji će postati poznat kao tzv. Distrikt Galicija (i odgovara današnjoj Zapadnoj Ukrajini, je priključen Generalnom guvernmanu. Manji dio na sjeveroistoku predratne Poljske (i dijelu današnje Poljske) je postao dio tzv. Okruga Byalistoka. Ostatak je pripadao novoformiranim područjima Reichskomessariat Ostland (Litva i Bjelorusija), odnosno Reichskommissariat Ukraine.

Sa izuzetkom prdratne Čehoslovačke i Austrije, odnosno same Njemačke, nijedna druga zemlja nije bila pod nacističkim režimom toliko dugo kao Poljska, te u nijednoj drugoj nacisti nisu imali prilike niti toliko dosljedno provodili svoju ideologiju, pri čemu je teško stradalo domaće stanovništvo. Poljaci, osim što su se smatrali "bezvrijednom" nižom rasom, su predstavljali smetnju nacističkim planovima o stvaranju životnog prostora za Nijemce u Istočnoj Evropi; zbog toga je nacistička vladavina kao svoj cilj imala njihovo smanjenje kroz nasilne deportacije i masovne likvidacije, a pri čemu se posebna pažnja posvećivala intelektualnoj eliti čiji bi nestanak Poljacima oduzeo bilo kakvu mogućnost organiziranog otpora, odnosno pretvorio ih u bezopasni izvor robovske radne snage. Još gore je stradalo jevrejsko stanovništvo u Poljskoj, koje su nacisti namjeravali u potpunosti ukloniti u Holokaustu te su u tome, u najvećoj mjeri, i uspjeli. Sovjetski vojnici su pak do 1941. vršili razne represije i deportacije poljskog stanovništva, od kojih se osobito ističe Katinjski masakr. Poratne procjene govore da je pod njemačkom vlašću u Poljskoj stradalo oko 5.675.000 ljudi, od toga oko 3.000.000 Jevreja, dok su sovjetski vojnici ubili oko 150.000 građana.

Za vrijeme okupacije su se u Poljskoj njemačkom okupatoru nastojale suprotstaviti različite organizacije pokreta otpora, a od kojih je najpoznatija bila tzv. Poljska podzemna država, koja se smatrala svojevrsnim predstavnikom poljske vlade u izbjeglištvu, a od 1942. godine imala i vlastitu paravojnu formaciju u obliku Armije Krajowe. Vlast Nijemaca nad dijelom Poljske je prestala kada su u ljeto 1944. istočne dijelove zemlje zauzele sovjetske trupe, da bi ostatak zemlje bio oslobođen do početka 1945. godine; nakon toga je u Poljskoj uspostavljen komunistički režim koji će nakon rata biti poznat kao Narodna Republika Poljska. Godine 1945. su Sovjeti sa Poljskom uspostavili nove granicu, uglavnom temeljenu na Curzonovoj liniji i njemačko-sovjetskim granicama iz jeseni 1939. godine; Poljska je kao kompenzaciju dobila njemačke teritorije istočno od linije Odra-Nisa. Sukladno time, pomicanjem poljske granice prema zapadu, velik broj Poljaka na istoku tako se silom prilika trajno našao izvan svoje domovine. Između 1944. i 1948. se odigrao transfer 1.517.982 Poljaka iz SSSR-a u poslijeratnu, zapadniju Poljsku.

Iako je Poljska nakon pada komunizma zajedno sa današnjom Njemačkom dio zapadnog svijeta, odnosno njen saveznik u okviru NATO-pakta i Evropske unije, zbivanja za vrijeme njemačke okupacije dan-danas značajno opterećuju odnose dviju zemalja. Još je gora situacija sa Ruskom Federacijom, gdje su odnosi Moskve i Varšave i dalje na niskoj razini zbog povremenih poziva poljskih političara da se Kremlj ispriča zbog invazije 1939.

Povezano

• Generalplan Ost

Literatura

• Axelrod, Alan (2008). The Real History of World War II: A New Look at the Past. Sterling Publishing Company, Inc.. ISBN 9781402740909. 
• Borodziej, Włodzimierz (2006). The Warsaw Uprising of 1944. University of Wisconsin Press. ISBN 9780299207304. 
• Ther, Philipp (1996). The Integration of Expellees in Germany and Poland after World War II: A Historical Reassessment. 55. Slavic Review. DOI:10.2307/2501238. JSTOR 2501238. 

Eksterni linkovi

• Njemačka opkupacija Poljske Spiegel
• Invazija Poljske 1939. Muzej Holokausta Sjedinjenih država
• Sovjetska invazija Poljske