Ratni brod
Ratni brod je brod koji je sagrađen i namijenjen prvenstveno za rat, odnosno za djelovanje u oružanim sukobima.
Ratni brodovi su obično sagrađeni sasvim drukčije od civilnih, tzv. trgovačkih brodova. Osim što su naoružani (najčešće s topovima i mitraljezima), ratni brodovi su u stanju podnijeti veću štetu, te su brži i imaju bolje manevarske sposobnosti od trgovačkih brodova. Za razliku od njih obično nose oružje, municiju i druge zalihe za svoju posadu (umjesto običnog tereta). Ratni brodovi obično pripadaju ratnim mornaricama, iako u prošlosti nije bio rijedak slučaj da pripadaju privatnim osobama ili tvrtkama.
U doba rata često zna nestati razlike između ratnog i trgovačkog broda. U ratu se trgovački brodovi znaju često koristiti kao pomoćni ratni brodovi, kao što su u prvom svjetskom ratu bili Q-brodovi, odnosno pomoćne krstarice u drugom svjetskom ratu. Sve do 17. vijeka bila je uobičajena praksa da se trgovački brodovi rekviriraju za potrebe rata, tako da su znali činiti više od polovice sastava nečije ratne mornarice. Do 19. vijeka, kada su pirati uglavnom nestali s važnijih mora, bilo je uobičajeno za veće trgovačke brodove da budu naoružani.
Ratni brodovi su, s druge strane, nekada znali služiti za snabdijevanje, odnosno za prijevoz trupa.
Historija
urediPrvi ratni brodovi - sagrađeni u svrhu pomorskog ratovanja - nastali su na Mediteranu. Najčešće su to bile galije, dugački brodovi s pogonom na vesla, koji su kao glavno oružje imali kljun kojim bi se pokušavali zariti u neprijateljski brod. Ipak je najpopularnije sredstvo pomorskog ratovanja bio abordaž.
Ratne galije su ratni jedrenjaci počeli istiskivati s mora tek sa razvojem brodske artiljerije, koja je postala glavno oružje na moru. Dugi redovi vesala su postali nepraktični u tim uvjetima, te se promijenila taktika i dizajn brodova. U tom periodu, poznatom kao Doba jedrenjaka, morima je zavladao linijski brod kao najveći i najbolje naoružan od svih plovila. Fregate i korvete su bile manje i brže, ali su uglavnom služile za izviđanje i prepade.
Izum parnog stroja je polako promijenio pomorsku taktiku, jer su brodovi postali brži i pokretljiviji. Eksplozivna zrna su, pak, dovela do stavljanja oklopa na brodove, odnosno prvih oklopnjača sredinom 19. vijeka. Izum pomorskih mina je doveo do stvaranja minopolagača i minolovaca. Izum torpeda je doveo do stvaranja novih klasa brodova - torpiljarki, koje će poslije evoluirati u manje, ali brže torpedne čamce - te razarača, lakog broda čija je svrha ispočetka bila borba protiv torpiljarki.
Početkom 20. vijeka morima su vladali bojni brodovi i oklopni krstaši, te nešto slabije oklopljene krstarice čija je svrha bila borba protiv neprijateljske trgovačke mornarice odnosno tzv. krstarički rat. Bojni brodovi su vrhunac svoje evolucije dobili kao drednoti, nazvani po britanskom brodu HMS Dreadnaught. Oklopne krstaše su zamijenili nešto brži, ali slabije oklopljeni bojni krstaši.
Pojava podmornice je u prvom svjetskom ratu dovela do povratka fregata i korveta, čiji je zadatak sada bio protupodmornička borba i zaštita trgovačkih konvoja.
Između dva rata se pojavljuje i nosač aviona, koji će se u drugom svjetskom ratu najefikasniji i najmoćniji od svih ratnih brodova.
Iza rata je uvođenje projektila kao oružja dovelo do stvaranja novih klasa kao raketnih krstarica, raketnih razarača, raketnih topovnjača i raketnih čamaca. Pojavili su se i nosači helikoptera, a već prije su postojali specijalizirani desantni brodovi.
Većina današnjih mornarica, pogotovo u manjim zemljama od ratnih brodova posjeduje uglavnom patrolne čamce.
