Zmajski red

(Preusmjereno sa stranice Red Zmaja)

Viteški red Zmaja (nem. Drachenorden; lat. Societas Draconistrarum) nastao je prema ugledu na burgundijski viteški red Sv. Đorđa. Red je prvobitno bio zadužen za zaštitu kraljevske porodice cara Svetog rimskog carstva Žigmunda (u vreme dok je još uvek bio kralj Mađarske). Članovi reda nazivali su se drakonima. U hrvatskim stručnim tekstovima koristi se i naziv zmajonosci [1].

Uspostavljanje Viteškog reda Zmaja

uredi
Simbol Viteškog reda Zmaja uklopljen u grb Nemanjića postao je simbol despota Stefana Lazarevića

13. decembra 1408. godine objavljena je povelja reda u kojoj je naznačeno da je osnovni zadatak reda odbrana krsta od neprijatelja, naročito od Turaka. Među 24 viteza koji su učestvovali u uspostavljanju (ili obnavljanju) reda 1408. god. nalazili su se:

Članovi reda iz osnivačke povelje 1408. godine

uredi

Stephanus despoth, dominus Rasciae, item Hermannus comes Cily et Zagoriae, comes Fredericus, filius eiusdem, Nicolaus de gara, regni Hungariae palatinus, Stiborius de Stiboricz alias vaiuoda Transyluanus, Joannes filius Henrici de Thamassy et Jacobus Laczk de Zantho, vaiuodae Transyluani, Joannes de Maroth Machouiensis, Pipo de Ozora Zewreniensis, bani; Nicolaus de Zeech magister tauernicorum regalium, comes Karolus de Corbauia, supremus thesaurarius regius, Symon filius condam Konye bani de Zecheen, janitorum, comes Joannes de Corbauia, dapiferorum, Joannes filius Georgii de Alsaan pincernarum, Petrus Cheh de Lewa aganzonum regalium magistri, Nicolaus de Chak, alias vaiuoda Transyluanus, Paulus Byssenus, alter Paulus de Peth, pridem Dalmatiae, Croatiae et totius Sclauoniae regnorum bani, Michael, filius Salamonis de Nadasd comes siculorum regalium, Petrus de Peren, alias siculorum nunc vero maramorossensis comes, Emericus de eadem Pern secretarius cancellarius regius et Joannes filius condam domini Nicolai de Gara palatini.

Prema: G. Fejér: Codex Diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, X/4, Budae, 1841, 317.

Simbol reda

uredi

Simbol reda je zmaj sa repom obavijenim oko vrata. Na leđima zmaja, od vrata pa sve do repa, nalazio se crveni krst Svetog Đorđa, dok je čitav simbol bio na srebrnoj pozadini. Zmaj je predstavljao zver iz Knjige otkrovenja, dok je crveni krst simbolizovao pobedu Hrista nad zlim silama. Od članova reda očekivalo se da stalno nose simbol, najčešće u obliku medaljona oko vrata i često su sahranjivani sa njim.

Predstavnici Univerziteta u Bukureštu smatraju da je originalni naziv povelje o osnivanju reda 'O Quam Misericors est Deus, Pius et Justus' najverovatnije bio deo amblema.

Šablon:Krstaški ratovi protiv Osmanlija

Rast reda

uredi

1431. god. Žigmund je doneo odluku da proširi red. Da bi to učinio, pozvao je veliki broj tadašnjih politički uticajnih ličnosti i vojno korisnih vazala da postanu članovi viteškog reda Zmaja. Među značajnim ličnostima kojima je ukazana ova čast bio je i Vlad II Drakul, otac Vlada Cepeša, koji je bio zadužen za odbranu dela granice, tj. prolaza od Transilvanije ka Vlaškoj. (Nadimak „Drakul“ dodeljen mu je kada je postao član viteškog reda zmaja.)

Uvođenje novih članova u red Zmaja dovelo je do stvaranja različitih klasa unutar samog reda. Svaka klasa imala je malu varijaciju u simbolu reda, iako je figura zmaja još uvek bila dominantna. Najčešće promene obuhvatale su upotrebu natpisa kao što su "O quam misericors est Deus" ("Oh, kako je Bog milostiv") i "Iustus et paciens" ("Pravedno i miroljubivo"). Viteški red Zmaja je imao veoma snažan uticaj sve do Žigmundove smrti 1437. god. Međutim, bez snažnog zaštitnika, red je ubrzo izgubio na značaju i prestižu.

Moderno doba

uredi

Iako je simbol reda prisvojen od strane mnogobrojnih plemićkih porodica u Evropi, do danas je očuvano malo istorijskih artefakata reda. Kopija povelje o osnivanju reda iz 1707. godine, koja se čuva u univerzitetu u Bukureštu, predstavlja najstariji sačuvani istorijski artefakt reda.

Danas „Imperijalni i kraljevski sud i red zmaja“ predstavlja nedavno nezvanično obnovljeni red Zmaja. Iako se ne smatra viteškim redom, stekao je veliki broj sledbenika. Jedan od njegovih najistaknutijih članova je Majkl Stjuart od Olbanija, poznatiji pod titulom „Princ Majkl od Olbanija“, koju je sam sebi nadenuo. Olbani tvrdi da je direktan potomak Čarlsa Edvarda Stjuarta, poslednjeg predstavnika kraljevske kuće Stjuarta.

U Hrvatskoj danas djeluje Družba Reda Hrvatskog Zmaja koja se poziva na tradicije srednjovjekovnog reda.

Napomene

uredi
  1. Damir Stanić: Valpovački zmaj i grof Drakula, „Dom Valpovo - Belišće“, II, 105, 9 - Valpovo - Belišće, 13-14. VII. 2006.

Literatura

uredi
  NODES
Done 1
eth 1