Tuzlanska kolona

Tuzlanska kolona je ratni događaj koji se dogodio u Tuzli 15.5.1992. na početku rata u Bosni i Hercegovini, odnosno oružani sukob između snaga 92. motorizirane brigade JNA na jednoj, i pripadnika bosanskohercegovačke policije i lokalne Teritorijalne odbrane na drugoj strani, koji je rezultirao pogibijom vojnika JNA i policajaca MUP-a Tuzla. Incident je dan-danas predmet različitih tumačenja u različitim zemljama i etničkim zajednicama; u BiH, prije svega Federaciji i bošnjačkim krugovima se slavi kao prva velika pobjeda u ratu, dok se u Srbiji, Republici Srpskoj i među bosanskim Srbima tumači kao podmukli ratni zločin.

Nekadašnji starešina Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine, Ilija Jurišić, je 2009. u Beogradu prvo osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli, ali je 2010. pušten na slobodu, a proces je vraćen na početak. Godine 2013. je na ponovoljenom suđenju Jurišić je oslobođen svih optužbi.

Slučaj "Tuzlanska kolona" je izvor političkih tenzija u odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine.

Raniji događaji

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini koji zavisno od interpretacija počinje 1.4.1992. ili 8.4.1992. vojne snage samoproglašene Republike Srpske, zajedno s JNA i dobrovoljcima iz Srbije su započeli agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Nakon prvomajskog neuspjeha JNA u osvajanju Sarajeva i brzom završetku rata njeni vojnici su ostali blokirani u kasarnama tog grada i Tuzle. Tijekom pregovora u sljedećih desetak dana tijekom kojih je više od trećine Bosne i Hercegovine palo u ruke Vojske Republike Srpske postignut je dogovor između JNA i bosanskohercegovačkih snaga o mirnom napuštanju kasarni u centru gradova po kontrolom druge strane.

Bitka

U skladu s tim dogovorom 92. motorizirana brigada JNA je 15.5.1992. godine počela napuštati kasarnu u smjeru izlaska iz Tuzle. Nakon početnog mirnog izlaženja kada je motorizirana brigada došla do dijela Tuzle zvanog Brčanska Malta otvorena je vatra i počela bitka. Po mišljenju bosanske strane, ova bitka je počela nakon napada vojnika JNA na pripadnike bosanskohercegovačkih sigurnosnih snaga, dok je po mišljenju pripadnika JNA masakr počeo napadom lokalnih vojnih formacija.

U bici će zbog prije svega pogotka kamiona natovarenih eksplozivom (nezakonit prevoz ljudi na eksplozivu) sveukupno poginuti 49 ili 59 vojnika koji su poginuli od eksplozija. Poginuli su pripadali 92. motorizovanoj brigade JNA i 4 pripadnika tuzlanskih policijskih snaga i zvanične Teritorijalne Odbrane Tuzle

Kasniji događaji

Ova bitka kao i ona s Sarajevskom kolonom predstavljaju 20 godina kasnije kamen spoticanja u odnosima Srbije i Federacije Bosne i Hercegovine pošto Srbija diže optužnice i sudi zapovjednicima pripadnicima zvanične policije i TO Tuzle (i Sarajeva) zbog po njoj ratnog zločina počinjenog nad vojnicima što stranci komentiraju kao pokušaj opravdanja, dok s druge strane Federacija Bosne i Hercegovina te iste zapovjednike slavi kao nacionalne heroje i spasitelje Bosne i Hercegovine.

Povezano

• Napad na kolonu JNA u Sarajevu
• Masakr na Kapiji