Anageneza (grč. αἴρω – ana = podići, gore + γένεσις – jénnissi = rođenje, nastajanje), poznata i kao "filetička evolucija" (monofiletska evolucija), je evolucija vrste koja uključuje jedinstvenu populaciju umjesto divergencije i grananja, kao u kladogenezi. Kada se nakupi dovoljno mutacija nastaje populacija koja se značajno razlikuje od predačke generacije pa takva populacija postaje novi specifikum i dobija novo ime. Ključno je da se cjelokupna populacija razlikuje od predačke populacije, tako da se predačka može smatrati izumrlom. Niz takvih vrsta, kolektivno je poznato kao evolucijska loza , predstavljju novi rod ili ostaju novi predstavnici prethodnog.[2][3][4]

Klasični prikaz evolucije viših organizaciono-funkcionalnih kategorija: prikaz procesa anageneze u kojem su sukcesivne kategorije povezane simbolima
(prema Severcovu)[1]

Pojam i termin anageneza u nauku je uveo Hajat (1866.), za početne stadije evolucije viših biosistematskih kategorija živog svijeta, dok je Renš 1947. definira kao pojavu novih organa i evolutivno usavršavanje organizacijskih tipova u postanku viših sistematskih skupina organizama.[5][6]

Iz prethodne definicije, lako je uočiti kakve kontroverze mogu nastati u taksonomiji kada je riječ o razlikama koje su dovoljno značajne da opravdaju novu klasifikaciju vrsta. Anageneza se može označiti i kao "postepena evolucija". Filozof znanosti Marc Ereshefsky tvrdi da je „parafletski takson“ rezultat anageneze. Divergencija i grananje su doveli da su se ptice značajno odvojile od guštera i krokodila, koji su grupirani kao reptili.[7][8]

Što se tiče društvene evolucije, on je predložio da se socijalna anageneza /aromorfoza shvata kao univerzalne ili široko difuzne društvene inovacije koje podiže kompleksnost društvenih sistema , njihovu prilagodljivost, integritet i međusobnu povezanost.[9][10][11]

Reference

uredi
  1. Северцов, А. Н. Морфологические зaкономерности эволюции. М.—Л., Изд-во АН, 1939. 610 с.
  2. Understanding Evolution, Glossary of Terms.
  3. The Oxford English Dictionary defines biological linkage.
  4. http://www.askoxford.com/concise_oed/lineage?view=uk Arhivirano 2008-10-05 na Wayback Machine-u OED definition of lineage
  5. Campbell N. A. (1996): Biology. The Benjamin/Cummings Publishing Comp., Inc., Menlo Parc (CA), USA, ISBN 0-8053-1957-3.
  6. Paramonov A. A. (1959): Kurs darvinizma. "Veselin Masleša", Sarajevo.
  7. Ereshefsky M. (2001): Philosophy of biological classification. Encyclopedia of Life Sciences. Wiley-Blackwell, New York, ISBN 0470016175.
  8. Radoman P. (1971): Teorija organske evolucije. Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd.
  9. http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a915173573~db=all~jumptype=rss
  10. Grinin L., Korotayev A. (2009): Social macroevolution: Growth of the world system integrity and a system of phase transitions. World futures, 65 (7): 477 - 506.
  11. Aromorphoses in biological and social evolution: Some general rules for biological and social forms of macroevolution in: Social Evolution & History, 2: 6-50 (2009).

Povezano

uredi
  NODES
iOS 1
mac 3
os 21