Gostionica
Gostionica (od praslavenskog: gostь= stranac[1]) je javni ugostiteljski objekt namjenjen da putnicima namjernicima pruži smještaj, jelo i piće a ponekad i zabavu.[2]
| Gostionica | |
|---|---|
 | |
U današnje vrijeme ulogu gostionica u velikoj mjeri preuzeli su hoteli i moteli, iako oni još uvijek uživaju popularnost zbog svoje tradicionalne gostoljubivosti.[2]
Ponekad se za gostonicu kaže i krčma (od praslavenskog: kъrčьma = krkati, jesti [3]) iako je to priprosto ugostiteljsko mjesto u kojem se pije vino i rakija[3], i nije isto.
Historija
urediGostionice su se razvile u antičkom svijetu, na svim onim mjestima gdje su postojali namjernici koji su putovali zbog svog posla. Kako je u drevnoj Perziji postojao opsežan sistem puteva, uz njih su izgrađene gostionice karavansaraji i to prosječno na svakih osam milja. Oni su često građeni kao utvrde sa karaulama. Za razliku od tog po gradovima su za istu namjenu građeni manji objekti zvani hanovi.[2]
Rimske gostionice bile su nalik na antičke vile. Staje i prostorije za spavanje i smještaj putnika građene su oko jednog ili više centralnih dvorišta. Tokom ranog srednjeg vijeka, putnici su smještaj obično mogli naći samo po samostanima. Ali se kasnije zbog kombiniranog utjecaja oživljavanje trgovine, križarskih ratova, te porasta popularnosti hodočašća, počelo graditi gostionice (osterie[4]), koje su podizali samostani, bratovštine i privatni poduzetnici.[2]
Krajem 16. vijeka po Britanskom otočju bilo je oko 6.000 gostionica. U isto to vrijeme po ostaloj Evropi građeni su poprilično veliki objekti čak od više katova oko zatvorenog dvorišta, sa istaknutim arkadama ili galerijima na balustradama iznad razine tla.[2]
Izvori
uredi- ↑ „gȏst” (hrvatski). HJP Novi Liber. Pristupljeno 18. 11. 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Inn” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 11. 2014.
- ↑ 3,0 3,1 „krčma” (hrvatski). HJP Novi Liber. Pristupljeno 18. 11. 2014.
- ↑ „Osterìa” (talijanski). Treccani Enciclopedia Italiana. Pristupljeno 18. 11. 2014.
