Hore

Hore (grč. Ὤραι, Hórai) u grčkoj mitologiji, boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.

Mitologija

Prvi naraštaj

U prvom naraštaju Hora bile su boginje godišnjih doba (Grci su imali samo proljeće, ljeto i jesen).

Prikazivane su kao mlade i privlačne žene okružene raznobojnim cvijećem i vegetacijom te ostalim simbolima plodnosti. Štovali su ih ruralni zemljoradnici u Grčkoj.

Talo (grč. Θαλλώ, Thallô = "ona koja donosi cvat") ili Talata bila je boginja proljeća, pupoljaka i cvjetanja, donositeljica cvijeća, zaštitnica mladosti.
Aukso (grč. Αυξώ, Auxô = "ona koja povećava") ili Auksezija bila je boginja koja je poticala rast bilja, štovana u Ateni kao jedna od Harita.
Karpo (grč. Καρπώ, Karpώ = "ona koja donosi hranu"/"koja vene") bila je boginja jeseni, žetve i dozrijevanja, a također je i čuvala Olimp te okruživala planinu oblacima kad bi ga neki bog napustio. Služila je Perzefonu, Afroditu i Heru, a povezivana je s Dionizom, Apolonom i Panom.

Hore u Argu

U Argu su dvije Hore štovane (vjerojatno ljeto i zima): Damija (moguće da je to drugo ime za Karpo) i Auksezija. Prikazivane su kao kretske djeve štovane kao boginje, pošto su bile kamenovane nasmrt.

Drugi naraštaj

Irena s malim Plutom, rimska kopija prema Kefizodotovu izvorniku, 370. pne., Atena

U drugom naraštaju bile su Eunomija, Dika i Irena, boginje životnog reda koje su održavale društvenu stabilnost. Štovane su u atenskim gradovima, Argu i Olimpiji.

Dika (grč. Δίκη, Díke = "pravda") bila je boginja moralne, ljudske pravde, a njezina je majka Temida vladala božanskom pravdom. Budući da joj je bilo nemoguće održavati ljude pravednima, Zeus ju je postavio kraj sebe na Olimp.
Eunomija (grč. Ευνομία, Eunomía) bila je boginja zakona i zakonodavstva. Moguće je da je bila kći Hermesa i Afrodite.
Irena (grč. Ειρήνη, Eirếne = "mir") bila je boginja i personifikacija mira i bogatstva. Prikazivana je kao prekrasna mlada žena koja nosi rog izobilja, žezlo, baklju ili riton.

Treći naraštaj

Neki izvori opisuju i treći naraštaj Hora:

Ferusa je bila boginja imanja i zemljoposjeda
Euporija je bila boginja bogatstva
Ortozija je bila boginja blagostanja i napretka.

Četvrti naraštaj

Non u svom epu Dionysiaca spominje četiri Hore:

Iar
Ter
Himon
Ftinoporon

Sati

Postojalo je i dvanaest Hora kao dvanaest sati (izvorno deset) koje su bile boginje danjeg vremena, od izlaska do zalaska sunca.

Auga, prvo svjetlo
Anatola ili Anatolija, izlazak sunca
Muzika, jutarnji sat glazbe i učenja
Gimnastika ili Gimnazija, jutarnji sat vježbe
Nimfa, jutarnji sat kupanja
Mesembrija, podne
Sponda, žrtve nakon ručka
Eleta, molitva, prva od popodnevnih radnih sati
Akta ili Kiprida, jelo i užitak
Hesperida, večer
Dizida, zalazak sunca
Arkta, posljednje svjetlo.

Literatura

Vanjske veze

Grčka mitologija

Bogovi

Primordijalna božanstva

Titani

Heroji

Kategorije

Bogovi | Heroji | Muze