Iranska visoravan

Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji. Područje je dijelom Euroazijske ploče i uklještena je između Arapske i Indijske ploče, a nalazi se između Zagrosa na zapadu, Kaspijskog jezera i Kopet-Daga na sjeveru, Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaljeva na jugu, te Inda na istoku.

Kao historijska regija obuhvaća Partiju, Mediju i Perziju koje su žarište kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova Irana, Azerbajdžana, Turkmenistana, Afganistana i Pakistana (Balučistan), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzestan koji je ogrankom ravničarske Mezopotamije.

Područje obuhvaća približno 3,7 milijuna km² i proteže se približno 1800 km u smjeru sjever-jug odnosno 2500 km u smjeru istok-zapad. Unatoč nazivu „visoravan“, reljef područja je zapravo izrazito raznolik i sastoji se od više planinskih planaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova pustinje Dašt-e Lut iz Kermanske pokrajine u središnjem Iranu čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.

Povezano

Vanjske veze

(sh) „Iranska visoravan”. Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2005.. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
(en) „Iranian plateau”. Encyclopædia Britannica. 2011.. Pristupljeno 9. siječnja 2011.
(en) „Iranian plateau”. PeakBagger.com. 2004.. Pristupljeno 9. siječnja 2011.

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Iranska visoravan