Koraljni greben Belizea
17°18′56″N 87°32′4″W / 17.31556°N 87.53444°W
| Rezervat koraljnog grebena Belizea | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Belize | |
| Registriran: | 1996. (20. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | vii, ix, x |
| Ugroženost: | 1992.- |
| Referenca: | UNESCO |
Koraljni greben Belizea čini serija koraljnog grebenja koji se protežu uzduž obale Belizea, oko 300 metara na sjeveru do 40 km na jugu. Ovaj koraljni greben, dug oko 300 km, je dugi dio 900 km dugog Mezoameričkog koraljnog grebena koji se kontonuirano pruža od Cancúna na sjeveroistočnom vrhu Yucatánskog poluotoka, duž tzv. Rivijere Maya, do Hondurasa, što ga čini drugim najvećim koraljnim grebenom na svijetu, nakon Velikog koraljnog grebena u Australiji.
Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea zauzima veliku većinu grebena, oko 960 km², uključujući 7 morskih rezervata (Hol Chan), 450 caya sprudi kao što su Ambergris Caye, Caye Caulker, Caye Chapel, St. George's Caye, Long Caye, Northern Caye i Sandbore Caye) i 3 atola kao što je Velika Plava Rupa. Koraljni greben Belizea je jedno od biološki najraznovrsnijih ekosustava na svijetu, te je dom za oko 70 vrsta tvrdih i 36 vrsta mekanih koralja, 500 vrsta riba i stotine vrsta beskralješaka. No kako je tek 10% grebena istraženo, pretpostavlja se da 90% vrsta tek treba otkriti[1]. Zbog toga je Rezervat prirode koraljnog grebena Belizea upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1996. godine, a na popis ugroženih mjesta svjetske baštine je dospio 2009. godine zbog sječe šume mangrova i pretjeranog razvoja koji je doveo do rasipanja grebenja[2] Znanstvenici vjeruju kako je usljed oluja i globalnog zagrijavanja, što je izazvalo izbjeljivanje koralja, od 1998. godine oštećeno oko 40% koraljnog grebena Belizea. Kako se ovaj trend nastavlja, mnogi vjeruju kako greben nema mogućnost oporavka[3].
Koraljni greben Belizea je vitalno ribolovno područje i najpopularnija turistička destinacija Belizea, koju svake godine posjeti oko 260.000 ronioca iz cijeloga svijeta[4].
-
Ambergris Caye -
-
Pomorski rezervat Hol Chan -
Tzv. "Moždani koralj" -
Plavoglavi morski grgeč
Izvori
uredi- ↑ Sue Wells, Belize Barrier Reef Case Study Arhivirano 2013-06-05 na Wayback Machine-u (en) Posjećeno 24. ožujka 2011.
- ↑ „Belize Barrier Reef Reserve System”. UNESCO. Pristupljeno 24. ožujka 2011.
- ↑ Brian Handwerk i Lauri Hafvenstein, Belize Reef Die-Off Due to Climate Change? National Geographic News 25. ožujka 2003. (en) Posjećeno 24. ožujka 2011.
- ↑ Roger Harrabin, Reef at forefront of CO2 battle, BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. (en) Posjećeno 24. ožujka 2011.
Vanjske veze
uredi
- Službene stranice turističkog ureda Belizea
- Greatest Dive Sites: Scuba diving at the Belize Barrier Reef (en) Posjećeno 24. ožujka 2011.