Saccharomyces cerevisiae
Saccharomyces cerevisiae je vrsta kvasca.[1][2] Ovo je verovatno najkorisnija vrsta kvasaca. On se koristi za uskišnjavanje testa (hleba) i fermentaciju napitaka (piva) od antičkih vremena. Smatra se da je on originalno bio izolovan sa ljuske grožđa. Ovaj kvasac se takođe nalazi kao komponenta tankog belog filma na ljusci voća kao što su šljive. On je jedan od najintenzivnije proučavanih eukariotskih model organizama u molekulskoj i ćelijskoj biologiji, kao što je Ešerihija koli model bakterija.[3]
| Saccharomyces cerevisiae | |
|---|---|
| |
| {{{slika_opis}}} | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Ascomycota |
| Potkoljeno: | Saccharomycotina |
| Razred: | Saccharomycetes |
| Red: | Saccharomycetales |
| Porodica: | Saccharomycetaceae |
| Rod: | Saccharomyces |
| Vrsta: | S. cerevisiae |
S. cerevisiae ćelije su kružnog do ovalnog oblika, 5–10 mikrometara u prečniku. On se reprodukuji procesom deobe koji je poznat kao okuliranje.[2]
Reference
uredi- ↑ Lansing M. Prescott, John P Harley, Donald A. Klein (2004). Microbiology. McGraw-Hill Science/Engineering/Math. ISBN 978-0-07-295175-2.
- ↑ 2,0 2,1 J. Richard Dickinson, Michael Schweizer, ur. (2004). Metabolism and Molecular Physiology of Saccharomyces Cerevisiae (2nd Ed izd.). CRC Press. ISBN 978-0-415-29900-8.
- ↑ Gerd Gellissen, Cornelis P. Hollenberg (1997). „Application of yeasts in gene expression studies: a comparison of Saccharomyces cerevisiae, Hansenula polymorpha and Kluyveromyces lactis- a review”. Gene 190 (1): 87-97.
Literatura
uredi- J. Richard Dickinson, Michael Schweizer, ur. (2004). Metabolism and Molecular Physiology of Saccharomyces Cerevisiae (2nd Ed izd.). CRC Press. ISBN 978-0-415-29900-8.
- Lansing M. Prescott, John P Harley, Donald A. Klein (2004). Microbiology. McGraw-Hill Science/Engineering/Math. ISBN 978-0-07-295175-2.
- Arroyo-López FN, Orlić S, Querol A, Barrio E (May 2009). „Effects of temperature, pH and sugar concentration on the growth parameters of Saccharomyces cerevisiae, S. kudriavzevii and their interspecific hybrid”. Int. J. Food Microbiol. 131 (2-3): 120-7. DOI:10.1016/j.ijfoodmicro.2009.01.035. PMID 19246112.
