Wikipedija

Scania

Ovo je članak o švedskom proizvođaču automobila. Za pokrajinu, vidi Skanija. Za ostalo, vidi Scania (razvrstavanje).

Scania aktiebolag (skraćeno Scania AB ili samo Scania) globalna je automobilska industrija koja se bavi proizvodnjom komercijalnih vozila - naročito teških kamiona i autobusa. Kompanija se uz to bavi i proizvodnjom dizelskih motora za pogon teških vozila, brodova i industriju.

Scania Aktiebolag
Vrsta Dioničko društvo[1]
Osnovana 1891.[2] (kao Vagnsfabriksaktiebolaget i Södertälje)
Trenutno sjedište Södertälje, Švedska Švedska[2]
PredsjednikMartin Winterkorn (glavni direktor)[3]
IndustrijaAutomobilska industrija
ProizvodiKamioni,
autobusi,
industrijski i brodski motori,
generatori,
poljoprivredni strojevi.
UslugeFinancijske usluge
PrihodSEK 62.074 milj. (2009.)[4]
Operativni prihodSEK 2.473 milj. (2009.)[4]
Neto dobitSEK 3.365 milj. (2009.)[4]
Broj zaposlenih32.330 (kraj 2009.)[4]
VlasnikVolkswagen grupa
Web-stranicaScania web site

Scania je osnovana 1891. u švedskom gradu Södertälje gdje je i danas Scanijino sjedište. Scania danas ima deset proizvodnih pogona u Švedskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rusiji, Argentini i Brazilu.[2] Osim toga, tu su još i deset montažnih postrojenja u Africi, Aziji i Evropi. Scania se diljem cvijeta bavi proizvodnjom, prodajom i financiranjem drugih poduzeća. Kompanija je 2008. imala po cijelom svijetu oko 35.000 zaposlenih.[2]

Scania je danas u većinskom vlasništvu njemačke Volkswagen grupe grupacije, u kojoj se osim VW-a i Scanije, nalaze i drugi ugledni proizvođači automobila poput: Audija, Porschea, Bentleyja, Lamborghinija, Bugattija, Seata, Škode, Suzukija i MAN-a.

Scanijin logotip prikazuje Griffin te se nalazi na grbu švedske pokrajine Scanije (šve. Skåne).[5] Također, to ime je i latinski naziv za švedsku pokrajinu Skåne.

Povijest

uredi
 
Scanijin motocikl iz 1903.
 
Scania Type A Tonneau iz 1903.
 
Scanijin laki tenk Stridsvagn m/41 korišten tokom 2. svjetskog rata.

Scania AB je nastala spajanjem dviju kompanija - Scanije i Vabisa.

Scania i Vabis

uredi

Kompanija Vabis (šve. Vagnsfabriksaktiebolaget i Södertälje) osnovana je 1891. kao sestrinska firma čeličane Surahammars Bruk iz grada Södertälje, koja se bavila proizvodnjom željezničkih vagona.[6] 1902. godine, inženjer Gustaf Erikson dizajnirao je prvi kamion koji je kompanija proizvela. Bio je pokretan benzinskim motorom i dvostupanjskim mjenjačem. Godinu dana kasnije, kompanijaVabis počela je proizvoditi komercijalna vozila.[6] 1907. kompanija je razvila kamion od tri tone koji je osvojio nagradu Švedskog kraljevskog automobilističkog kluba 1909. Međutim, taj kamion je predstavljao financijsku katastrofu za firmu jer vozilo nije privuklo značajni broj kupaca.[6]

Kompanija Maskinfabriks-aktiebolaget Scania osnovana je 1900. u Malmöu, na jugu Švedske. Započela je sa proizvodnjom bicikala,[6] dok je 1903. proizveden prvi automobil. 1905. Scania je proizvela prvi kamion.[5]

Spajanje

uredi

Zbog financijskih problema, kompanija Vabis spojila se sa Maskinfabriks-aktiebolaget Scania 1911. godine,[5] te je nastala zajednička kompanija AB Scania-Vabis. Proizvodnja motora i automobila odvijala se u Vabisovoj, a proizvodnja kamiona u Scanijinoj tvornici.[6]

Prvi svjetski rat i 1920-e

uredi

Sljedećih nekoliko godina prihodi kompanije su stagnirali, dok je oko trećina narudžbi bilo iz inozemstva.[6] Izbijanjem 1. svjetskog rata dolazi do velike prodajne promjene, te se gotovo sva vozila prodaju švedskoj vojsci. 1916. kompanija AB Scania-Vabis ostvarila je dovoljno veliki prihod koji joj je omogućio investiranje u oba proizvodna pogona.[6]

Završetkom rata, Scania se od 1919. koncentrirala samo na proizvodnju kamiona, odbacivši mogućnost proizvodnje automobila i autobusa[6], ali je 1921. bankrotirala.[5]

Nakon velikih financijskih poteškoća 1921., banka Stockholms Enskilda Bank u vlasništvu švedske poreodice Wallenberg uložila je u kompaniju Scania-Vabis značajna financijska sredstva, pa se ona nakon te inekcije oporavila.

Krajem 1913., kompanija je osnovala svoju filijalu u Danskoj. Sljedeće godine u Danskoj je izgrađen prvi automobil, četverosjed sa Phaeton dizajnom. Automobil je izgrađen u tvornici Frederiksberg u Kopenhagenu. Iste godine u tvornici je izgrađen prvi Scania-Vabis kamion, a nakon toga razvijen je V8 motor, jedan od prvih na Svijetu. 1921. danska tvornica prodala je oko 175 proizvedenih kamiona i 75 automobila. Nakon što je ostvaren cilj, tvornica u Danskoj je zatvorena.[5] Posljednji automobil uopće, Scania je proizvela 1929.

1930-e i 1940-e

uredi

Tokom 2. svjetskog rata Scania proizvodi različite modele vojnih vozila za potrebe švedske vojske, uključujući i lake tenkove Stridsvagn m/41 koji su se proizvodili na temelju licence.[5] Scania-Vabis 1948. postaje generalni uvoznik Volkswagenovih vozila u Švedskoj.

1950-e i 1960-e

uredi
 
Kamion Scania Regent (Scania-Vabis L71) kojim kompanija postaje najprije nacionalno, a zatim svjetski konkurentna.

Tokom 1950-ih kompanija je proširila svoj proizvodni asortiman za nove segmente kupaca, te postaje predstavnik za Willys Jeep i Volkswagen Beetle vozila. Upravo poslovanje sa Bubom je za Scaniju-Vabis bilo veoma profibilno. 1954. predstavljen je kamion Regent, zahvaljujući čemu započinje konkurencija sa Volvom.[7]

Tokom tog razdoblja, Scania-Vabis je proširila svoju distributersku mrežu dok su se diljem zemlje otvarali specijalizirani servisi. Do kraja 1950-ih, tržišni udio Scania-Vabisa u Švedskoj bio je između 40 do 50%, dok se na tržištu teških kamiona povećao udio na 70%. Time je Scania postala važan proizvodno-prodajni segment na tržištu tegljača.[7]

Vjerojatno najveći utjecaj, Scania-Vabis imala je na izvoznom tržištu. Do 1950. kompanija je ostvarivala izvoz koji je iznosio 10% ukupne proizvodnje. Deset godina kasnije, izvoz je povećan na 50% ukupne proizvodnje. Nizozemska kompanija Beers postala je vrlo važan Scanijin poslovni partner. Tako je Beers postao službeni uvoznik teretnih vozila Scania-Vabis za nizozemsko tržište. Također, uspostavljena je mreža distributera te programi obuke za mehaničare i vozače. Beers je svojim kupcima ponudio besplatni tehnički pregled vozila dva puta godišnje te pomoć na cesti duž cijele Nizozemske sa svojim opremljenim servisnim kamionima. Zbog tih marketinških aktivnosti, Scania-Vabis je konstantno držala 20% tržišnog udjela u Nizozemskoj. Zbog toga je Scanija koristila Beersov poslovni model i u svojim operacijama inozemne prodaje u drugim zemljama.[7]

Tokom 1960-ih Scania-Vabis je proširila svoju proizvodnju na inozemstvo. Do tada se sva proizvodnja obavljala u pogonu u švedskom gradu Södertäljeu. Najzanimljiviji je bio Brazil zbog velikog tržišta teških kamiona te potrebe za međugradskim autobusima i vozilima za tamošnje planinske ceste koje su s vremenom postale neprohodne.[8] Tako je u brazilskom gradu São Bernardo do Campo izgrađen proizvodni pogon 1962. Izgradnjom tog pogona, Scania-Vabis postavila je standarde u međunarodnim operacijama.[8]

Osnivanjem Evropske ekonomske zajednice (EEZ) Scaniji-Vabis su otvorene mnoge mogućnosti. Tako je u Nizozemskoj, gdje je kompanija imala veliki utjecaj, izgrađena tvornica u gradu Zwolleu 1964.[8] U njoj su se proizvodila vozila namijenjena tržištima pet zemalja osnivačica EEZ-a, najviše u Njemačkoj i Francuskoj.[8]

1966. Scania-Vabis stekla je vlasništvo nad kompanijom Be-Ge Karosserifabrik. Ta tfirma se od 1946. bavila proizvodnjom kamionskih kabina kojima su opskrbljivani Scania-Vabis i njezin domaći konkurent Volvo. Budući da je postojala poslovna praksa da se proizvođači teretnih vozila opskrbljuju od nezavisnih proizvođača sa vanjskim komponentama za vozila, kupnja Be-Ge Karosserifabrika pokazala se kao odličan Scanijin potez.[8]

Scania-Vabis nastavila je sa ekspanzijom kupnje proizvodnih kompanija. 1967. Scania kupuje kompaniju Svenska Karosseri Verkstäderna sa sjedištem u Katrineholmu, te osniva novu filijalu pod nazivom Scania-Bussar. Godinu dana kasnije, Scanija u Katrineholm "prebacuje" svu svoju proizvodnju autobusa.[8] Ostale proizvodne lokacije smještene su u Sibbhult i Falun čime Scania-Vabis povećava broj radnika. Tako je primjerice u Scanijinom sjedištu u gradu Södertäljeu, zbog povećanja obima proizvodnje u tvornici povećan broj gradske populacije.[8]

Od 1968. kompanija sva svoja komercijalna vozila prodaje pod imenom Scania, bez dodatka Vabis. Iste godine osnovan je i prvi prodajni ured u Njemačkoj.

Saab-Scania AB

uredi

Scania-VABIS se 1969. spaja sa Saabom te je osnovana kompanija Saab-Scania AB. Kada su se Saab i Scania poslovno razdvojili 1995., imena kamiona i autobusa promijenjena su u Scania AB. Nakon godine dana Scania AB je stavila svoje dionice na burzovnu kotaciju. To je uzrokovalo manju promjenu imena kompanije u Scania AB (publ).

Mnogi primjerci komercijalnih i vojnih vozila kompanija Scania, Vabis i Scania-Vabis mogu se vidjeti u Scanijinom muzeju "Marcus Wallenberg-hallen" u Södertäljeu.

Vlasnička struktura

uredi

Volvo

uredi

Volvo je 7. augusta 1999. najavio da je dogovorio kupnju većinskog udjela u Scaniji. Tako bi Volvo kupio 49,3% dionica od kompanije Investor AB, Scanijinog najvećeg dioničara. Poslom vrijednim 7,5 milijardi. USD (60,7 milijardi. SEK) Volvo je htio stvoriti drugog najvećeg proizođača teških kamiona, poslije DaimlerChryslera. Volvo je novac za kupnju Scanije nabavio prodajom svojeg automobilskog segmenta američkom Ford Motor Company u januaru 1999. Međutim, posao je tek trebala odobriti Europska unija.[9]

U konačnici, posao nije realiziran, budući da EU nije odobravala neke afere u kompaniji, rekavši da će se time formirati kompanija sa 100%-tnim udjelom na nordijskom tržištu.[10]

MAN

uredi

Njemački proizvođač kamiona MAN AG je u septembru 2006., ponudio je Scaniji 10,3 mljrd. eura za tzv. neprijateljsko ulaganje. Scanijin CEO, Leif Östling, bio je prisiljen ispričati se javnosti, budući da je ponudu MAN-a opisao kao "Blitzkrieg". MAN AG je kasnije povukao spornu ponudu, ali je u siječnju 2008. povećao pravo glasa u Scaniji na 17%.

Današnja vlasnička struktura

uredi

Danas postoje dva glavna dioničara kompanije Scania AB (publ):

  • Volkswagen Group - njemački automobilski proizvođač najveći je Scanijin dioničar. Grupacija ima najveća glasačka prava koja iznose 70,94%.[11] Prvi udio u kompaniji kupljen je od Volva 2000. godine, te je u prvom tromjesječju 2007. iznosio 36,4%.[12] Ostatak današnjeg udjela kupljen je od Investor AB u ožujku 2008.[13] Posao su odobrila regulatorna tijela u srpnju 2008.[10] Scania je tada postala 9. automobilski proizvođač u vlasništvu Volkswagenove grupacije.[14]
  • MAN AG - njemački proizvođač kamiona drugi je najveći dioničar Scanije te ima pravo glasa koje iznosi 17,34% u Scaniji.[11] Također, Volkswagen Group[10] ima 29,9% glasačkog prava u MAN-u koje je stekao 2007.[12]
10 najvećih Scanijinih dioničara[11]
Dioničar A dionice B dionice % udjela u kapitalu % udjela u glas. pravima
  Volkswagen Aktiengesellschaft (Njemačka) 306.232.239 59.037.822 45,66 70,94
  MAN SE (Njemačka) 73.047.179 33.718.857 13,35 17,37
  /   Clearstream Banking (Njemačka, Luksemburg) 1.170.514 32.973.450 4,27 1,02
  JP Morgan Chase Bank (SAD) 461.584 36.220.219 4,59 0,93
  Swedbank Robur Fonder (Švedska) 0 29.043.665 3,63 0,66
  Skandia Liv (Švedska) 974.374 9.646.318 1,33 0,44
  Alecta Pensionsförsäkring (Švedska) 0 19.085.000 2,39 0,33
  AMF Försäkring och fonder (Švedska) 650.000 9.678.411 1,23 0,36
  Handelsbanken fonder (Švedska) 0 7.202.362 0,90 0,16
  Norveška Vlada 0 6.937.665 0,87 0,16
10 najvećih dioničara 382.535.890 243.021.708 78,19 92,46
Ostali 17.464.110 156.978.292 21,81 7,54
Ukupno vlasništvo 400.000.000 400.000.000 100 100
10 najvećih Scanijinih dioničara po državama
Zemlja % udjela u kapitalu % glas. prava
  Njemačka 59,07 88,33
  Švedska 25,21 8,03
  Ujedinjeno Kraljevstvo 6,10 1,30
  Luksemburg 4,64 1,15
  Sjedinjene Američke Države 2,02 0,41
  Norveška 0,97 0,18
  Irska 0,34 0,18
  Danska 0,16 0,08
  Švicarska 0,20 0,07
  Japan 0,28 0,05

OMX Stockholm 30

uredi

OMX Stockholm 30 (OMXS30) je indeks dionica koje kotiraju na stockholmskoj burzi vrijednosnih papira. U tom indeksu nalazi se 30 najprofitabilnijih švedskih kompanija, a među njima je i Scania. Tako OMX Stockholm 30 sadrži najkvalitetnije švedske dionice. Burzovna oznaka Scanije je SCV B.[15]

Kotacija dionica

uredi

Danas na burzi vrijednosnica kotira 400 miljuna A i 400 miljuna B dionica Scanije, sa ukupnom kapitaliziranom vrijednosti koja iznosi 72.880 milj. SEK.[11] Upravljačka prava dionica iznose: jedna A dionica = 1 glas, deset B dionica = 1 glas.[16]

29. siječnja 2010. Švedska depozitarna agencija za vrijednosne papire - Euroclear objavila je da Scania ima 119.973 vlasnika (dioničara).[11]

Vrijednost

uredi

Ukupna imovina Scanije je 2009. iznosila 98.451 milj. SEK,[4] dok je ukupni kapital kompanije u istoj godini iznosio 23.303 milj. SEK.[4]

Proizvodi

uredi
 
Scanijin glavni proizvodni pogon u Södertäljeu.

Scania se bavi razvojem, proizvodnjom i prodajom kamiona težine veće od 16 tona za transport tereta na veće udaljenosti, regionalni i lokalni prijevoz dobara te kamiona potrebnih u graditeljstvu. Scania je jedan od rijetkih proizvođača kamiona koji koriste kabine i na specijalnim vozilima kao što su vatrogasna vozila ili kamioni za odvoz smeća u različitim dužinama. Primjerice, Scania proizvodi i kabine za devet osoba. Vezano uz kamione, Scania dizajnira i proizvodi odijela specijalno namijenjena vozačima kamiona, pod nazivom Scania Truck Gear.[17] Osim kamiona, Scania proizvodi i autobuse za gradski i prigradski promet te turističke autobuse.

Uz automobilsku proizvodnju, kompanija je vezana i za proizvodnju industrijskih i brodskih motora, generatora te poljoprivrednih strojeva.

Osim proizvodnih djelatnosti, Scanijin proizvodni asortiman je proširen i na pružanje financijskih usluga.

 
Scania R730 iz 2010. sa V8 motorom.
 
Putnički autobus Scania OmniDekka N94UD u londonskom Kensingtonu.

Trenutna proizvodnja

uredi

Kamioni / specijalna vozila

uredi
  • P serija - vozila za regionalni i lokalni promet te specijalizirani transport. Kamioni iz te serije imaju nove P kabine koje su dostupne u tri varijante - kratka kabina, prostrana dnevna kabina te kabina sa jednim krevetom.
  • G serija - ova serija nudi veliki raspon modela na tržištu koji služe prijevozu dužeg raspona te vozila potrebna u graditeljstvu. Svi modeli ove serije imaju G kabinu te postoje tri varijante ove kabine: kratka kabina, prostrana dnevna kabina te tri kabine sa krevetima. Kod kamiona postoje različite konfiguracije osovina, a one najčešće ovise o visini šasije i ovjesu.
  • R serija - ova serija predstavljena je na tržištu 2004. te je 2005. i 2010. osvojila prestižnu nagradu "Međunarodni kamion godine".[18] Kamioni iz ove serije namijenjeni su transportu na "duže staze". Svi modeli iz ove serije imaju R kabinu. Postoje različite konfiguracije osovine, a one ovise o visini podvozja i ovjesa. Scania R730, najsnažniji model iz R serije, trenutno drži rekord najsnažnijeg proizvedenog kamiona. Njegov DC16 Turbo Diesel V8 motor zapremine 16,4 litre, postiže snagu od 540 kW / 720 KS.

Autobusi

uredi
  • F serija - autobusi sa Euro 4 motorima
  • K serija - autobusi (za transport i obuku vozača) sa Euro 4 / Euro 5 motorima
  • N serija - autobusi sa Euro 4 / Euro 5 motorima
  • OmniLink (CK serija) - citybus sa stražnjim motorom
  • OmniCity (CN serija) - citybus sa poprečnim motorom
  • OmniExpress (LK serija) - međugradski autobus za obuku vozača.

Dizelski motori

uredi

Scania od 1897. proizvodi motore sa unutarnjim sagorijevanjem kada je inžinjer Gustaf Erickson za kompaniju dizajnirao motor za prvi Scanijin automobil. Tokom narednih godina, Scania je narasla u jednog od najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva i motora ne samo za kamione i autobuse, nego i za brodove i industriju. Velik dio Scanijine proizvodnje izvozi se u inozemstvo.[19]

Povijesni modeli

uredi
 
Nova Scania R500 namijenjena specijalnom transportu.
 
Vatrogasni kamion Scania P380DB vatrogasne postrojbe iz Stockholma.

Kamioni / specijalna vozila

uredi
  • L serija
  • LB serija
  • 2. serija: 82, 92, 112, 142
  • 3. serija: 93, 113, 143
  • 4. serija: 94, 114, 124, 144, 164
  • T serija (2004. - 2005.): nasljednik 4. serije T modela.[20]

Autobusi

uredi
  • BF80 serija
  • BF110 / CF110 serija
  • BR110 / CR110 serija
  • BF111 serija
  • BR111 / CR111 serija: BR111DH proizvodio se u Scanijinoj tvornici u V. Britaniji
  • BR112 / CR112 serija
  • BR85 / CR85 serija
  • BR145 / CR145 serija
  • BF86 serija
  • BR86 serija
  • BR116 serija
  • F82 serija
  • K82 serija
  • S82 serija
  • K92 serija
  • F112 serija
  • K112 serija
  • N112 serija
  • S112 serija
  • F93 serija
  • K93 serija
  • F113 serija
  • K113 serija
  • L113 serija
  • N113 serija
  • S113 serija
  • F94HA/HB/IB modeli
  • K94EB/IB/UB modeli
  • K114EB/IB modeli
  • K124EB/IB modeli
  • L94IB/UA/UB modeli
  • N94UA/UB/UD modeli (u V. Britaniji su se modeli N94UB/N94UD prodavali pod nazivom Scania OmniTown / Scania OmniDekka)
  • OmniLine (IL94IB): međugradski autobus
  • OmniLink (CL94UA/CL94UB): citybus sa motorom na stražnjoj strani
  • OmniCity (CN94UA/CN94UB): citybus sa poprečnim motorom
  • OmniCity (N94UD): citybus sa poprečnim motorom

Dizelski motori

uredi
  • DS11/DSC11
  • DS14/DSC14 V8 motor

Oznake modela

uredi

Scania svoje modele označuje prema sljedećim pravilima:

Glavni modeli:

  • F - šasija je sa motorom smještena uzdužno ispred prednje osovine
  • S - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza prednje osovine
  • K - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza stražnje osovine
  • L - šasija je sa motorom smještena uzdužno iza stražnje osovine, 60 stupnjeva ulijevo
  • N - šasija je sa poprečnim motorom smještena iza stražnje osovine
  • CN - autobus sa N šasijom
  • CK - autobus sa K šasijom
  • CL - autobus sa L šasijom.

Serije motora

  • 9 - DN9 ili DS9 serije motora
  • 11 - DS11 ili DSC11 serije motora.

Razvojni kod

  • 3 - vozila treće generacije.

Modeli šasija

  • A - šasija za autobuse-harminike
  • C - šasija za dvo-osovinski autobus
  • D
  • N - F šasija za vozila namijenjena teškim uvjetima
  • T - šasija za autobuse sa pratećom osovinom.

Mjesto volana

  • L - vozila sa volanom na lijevoj strani
  • R - vozila sa volanom na desnoj strani.

Proizvodni pogoni

uredi
!Ime
tvornice		 Lokacija Trenutna
proizvodnja
vozila		 Bivša
proizvodnja
vozila		 Proizvodnja
auto
dijelova		 Godina
otvaranja		 Br.
zaposlenika		 Bilješke Koordinate
tvornice
Angers[21][22] Angers
Pays de la Loire
Francuska		 Scania kamioni 548 Tvornica Scania Production S.A.S. i proizvodna linija; dio Scania AB. 47°30′4″N 0°30′55″W / 47.50111°N 0.51528°W / 47.50111; -0.51528 (Scania Production S.A.S., Angers)
Luleå[21][23] Luleå
Švedska		 Okviri i stražnje osovine Scanijinih kamiona 713 Tvornica Ferruform AB; dio Scania AB. 65°36′48″N 22°7′45″E / 65.61333°N 22.12917°E / 65.61333; 22.12917 (Scania Production S.A.S., Angers)
Meppel[21][24] Meppel
Nizozemska		 Dijelovi za Scanijine kamione i lakirnica 75 Tvornica Scania Production Meppel B.V.; dio Scania AB. 52°41′25″N 6°10′24″E / 52.69028°N 6.17333°E / 52.69028; 6.17333 (Scania Production S.A.S., Angers)
Oskarshamn[21][25] Oskarshamn
Švedska		 Proizvodnja kabina za Scanijine kamione 2.172 Tvornica Scania AB. 57°15′24″N 16°25′42″E / 57.25667°N 16.42833°E / 57.25667; 16.42833 (Scania Production S.A.S., Angers)
São Bernardo do Campo São Bernardo do Campo
Brazil		 Scania-Vabis kamioni i autobusi 1959. 0 Izvorno tvornica Scania-Vabis, danas je poznata kao Anchieta,[21] trenutno najstarija tvornica Volkswagena izvan Njemačke. Ta tvornica je danas dio Volkswagen do Brasil Indústria de Veículos Automotores Ltda. 23°44′7″S 46°32′48″W / 23.73528°S 46.54667°W / -23.73528; -46.54667 (Scania Production S.A.S., Angers)
São Paulo[21][26] São Paulo
Brazil		 Scania kamioni i šasije za Scania autobuse Motori i osovine 2.299 Tvornica Scania Latin America Ltda.; dio Scania AB. 23°42′49″S 46°33′58″W / 23.71361°S 46.56611°W / -23.71361; -46.56611 (Scania Production S.A.S., Angers)
Słupsk[21][27] Słupsk
Poljska		 Tijelo Scania autobusa 747 Tvornica Scania Production Slupsk S.A. i proizvodna linija; dio Scania AB. 54°28′42″N 17°0′46″E / 54.47833°N 17.01278°E / 54.47833; 17.01278 (Scania Production S.A.S., Angers)
Södertälje[21][28] Södertälje
Švedska		 Scania kamioni i šasije za Scania autobuse Komponente i motori 8.700 Sjedište kompanije Scania AB te glavni proizvodni pogon. 59°10′14″N 17°38′26″E / 59.17056°N 17.64056°E / 59.17056; 17.64056 (Scania Production S.A.S., Angers)
St. Petersburg[21][29] St. Petersburg
Rusija		 Tijelo Scania autobusa 204 Tvornica Scania Peter i proizvodna linija; dio Scania AB.
Tucumán[21][30] San Miguel de Tucumán
Argentina		 Proizvodnja zadnjih osovina i zupčanika mjenjača 649 Tvornica Scania Argentina S.A., dio Scania AB. 26°52′47.5″S 65°7′38″W / 26.879861°S 65.12722°W / -26.879861; -65.12722 (Scania Production S.A.S., Angers)
Zwolle[21][31] Zwolle
Nizozemska		 Scania kamioni 1964. 1.437 Tvornica Scania Nederland B.V., dio Scania AB. 52°30′46″N 6°3′48″E / 52.51278°N 6.06333°E / 52.51278; 6.06333 (Scania Production S.A.S., Angers)
!Ime
tvornice		 Lokacija Trenutna
proizvodnja
vozila		 Bivša
proizvodnja
vozila		 Proizvodnja
auto
dijelova		 Godina
otvaranja		 Br.
zaposlenika		 Bilješke Koordinate
tvornice

Izvori

uredi
  1. ↑ „Scania Group - Governance structure”. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-20. Pristupljeno 2013-03-13. 
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Scania Group - Key figures Scania (2008)”. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-30. Pristupljeno 2013-03-13. 
  3. ↑ „Scania Group - Composition of the Board”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-24. Pristupljeno 2013-03-13. 
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Annual Results 2009.[mrtav link]
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 The history of Scania
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 6,7 Scania History
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 „Scania Group - 1950 - Growth and new frontiers”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-29. Pristupljeno 2013-03-13. 
  8. ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 8,6 „Scania Group - 1960 - Expanding production”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-29. Pristupljeno 2013-03-13. 
  9. ↑ Volvo buys Scania
  10. ↑ 10,0 10,1 10,2 Volkswagen (Group) increases Scania shareholding
  11. ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 „Scania Group - Ownership”. Arhivirano iz originala na datum 2009-12-08. Pristupljeno 2013-03-13. 
  12. ↑ 12,0 12,1 Volkswagen Aktiengesellschaft - January-March 2007 Interim Report
  13. ↑ VW CEO hints there will be no merger of Scania and MAN
  14. ↑ Scania has become the ninth brand in the Volkswagen Group
  15. ↑ Nasdaq OMX Nordic
  16. ↑ „Scania Group - Voting rights”. Arhivirano iz originala na datum 2010-04-05. Pristupljeno 2013-03-13. 
  17. ↑ Scania Truck Gear
  18. ↑ „International Truck and Van of the Year 2005”. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-28. Pristupljeno 2013-03-13. 
  19. ↑ „Scania - Undisturbed pleasure”. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-14. Pristupljeno 2013-03-13. 
  20. ↑ „Scania Group - 2000 - A strong brand in a new century”. Arhivirano iz originala na datum 2015-06-18. Pristupljeno 2013-03-13. 
  21. ↑ 21,00 21,01 21,02 21,03 21,04 21,05 21,06 21,07 21,08 21,09 21,10 Volkswagen Group - Production Plants
  22. ↑ „Scania Group - France, Angers”. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-08. Pristupljeno 2013-03-13. 
  23. ↑ „Scania Group - Sweden, Luleå”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 
  24. ↑ „Scania Group - The Nederlands, Meppel”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 
  25. ↑ „Scania Group - Sweden, Oskarshamn”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 
  26. ↑ „Scania Group - Brazil, São Paulo”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 
  27. ↑ „Scania Group - Poland, Slupsk”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-13. Pristupljeno 2013-03-13. 
  28. ↑ „Scania Group - Sweden, Södertälje”. Arhivirano iz originala na datum 2010-05-05. Pristupljeno 2013-03-13. 
  29. ↑ „Scania Group - Russia, St. Petersburg”. Arhivirano iz originala na datum 2021-03-07. Pristupljeno 2013-03-13. 
  30. ↑ „Scania Group - Argentina, Tucamán”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 
  31. ↑ „Scania Group - The Nederlands, Zwolle”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-16. Pristupljeno 2013-03-13. 

Vanjske veze

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Scania&oldid=41328116
  NODES
INTERN 1