Szombathely
Szombathely (njemački: Steinamanger ili Stein am Anger, srpskohrvatski: Sambotel, slovenski: Sombotel) je grad na sjeverozapadu Mađarske od 77,866 stanovnika[1]
Szombathely
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°14′N 16°37′E / 47.233°N 16.617°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Vas | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Tivadar Puskás | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 97.5 km²[1] | ||
| Visina | 216 | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 77,866[1] | ||
| - Urbana gustoća | 798.6 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 9700 | ||
| Pozivni broj | 094 | ||
| Službene stranice www.szombathely.hu/ | |||
| Karta | |||
  Szombathely | |||
Szombathely je administrativni centar Županije Vas.
Geografske karakteristike
urediSzombathely leži jugoistočno od Beča, zapadno od Budimpešte, položen duž riječice Gyöngyös nedaleko od austrijske granice.[2]
Historija
urediSzombathely je nasljednik rimske Savarie (Sabarie), prijestolnice Panonije, koja je osnovana za vladavine rimskog cara Klaudija - 43. godine naše ere. To je bio grad na raskršću dvaju važnih puteva, jedan od njih bio je dio slavnog Jantarnog puta, koji je povezivao Baltik sa Apeninskim poluotokom.[2]
Iz tih slavnih vremena ostali su fragmenti podnih mozaika otkriveni 1957. u bazilici sv. Kvirina iz 4. vijeka, i u hramu Izide. Prosperitet Savarie prekinut je u 5. vijeku, kad su ga orobili i razorili Huni, od tog se grad nije oporavio čitav niz vijekova.[2]
Ponovni prosperitet grada počeo je u 18. vijeku, kad ga je carica Marija Theresia učinila biskupskim sjedištem, pa su između 1781. - 1813. podignuti barokna katedrala i biskupska palača]] (Püspökvár).[2]
Katedrala je teško oštećena za Drugog svjetskog rata, pa je popravljena i obnovljena 1947.
Grad ima veliku Galeriju slika, koja ima bogatu kolekciju mađarske umjetnosti 20. vijeka.
Privreda
urediSzombathely se razvio kao željezničko čvorište bogatog poljoprivrednog kraja, poznatog po proizvodnji meda, voća i vina.
Industrija grada proizvodi kožu, obuću, tekstil, automobilske dijelove, elektroničku opremu i poljoprivredne strojeve.[2]
Etimologija
urediIme grada je sintagma od mađarskih riječi szombat= subota + hely= mjesto, a odnosila se na sajam koji se tradicionalno održavao u subotu.
