Trijas

Trijas je geološki period koji pokrive vrijeme od oko prije 245 do oko prije 202 Ma (miliona godina). Kao prvi period mezozojske ere, trijas slijedi permij a prati ga jura. I početak i kraj trijasa su obilježeni masovnim izumiranjem, tzv. Perm-Trijas izumiranje. Masovno izumiranje kojim je završen period trijasa je odnedavno jasnije određeno, ali, slično kao i s mnogim drugim geološkim periodima, naslage stijena koje određuju početak i kraj su jasno identificirane, dok početak i kraj svakog perioda variraju za nekoliko miliona godina.

Trijaska flora

Karkateristične naslage trijasa su crveni pješčenjak i evaporiti koji sugeriraju toplu i suhu klima. Nema nikakvih dokaza o glacijaciji; po onome što se da zaključiti, nije bilo ledenog pokrova nigdje na kopnu. Superkontinent Pangaea se počeo razvdajati tokom trijasa, ali se još nije raspao; ipak su zabilježene prve pomorske naslage koje svjedoče o prvom rasjedu, kojim je razdvojen New Jersey od Maroka, te se datiraju u kasni trijas. Zbog ograničene obale super-kontinentalne mase, morske naslage trijasa su relativno rijetke u svijetu, usprkos njihovog prisutstva u Zapadnoj Evropi, gdje se trijas prvi put proučavao. U Sjevernoj Americi, na primjer, morske naslage su ograničene na nekoliko lokacija u zapadnom dijelu. Tako je stratigrafija trijasa uglavnom temeljena na organizmima koji su živjeli u lagunama ili visoko-slanom okolišu, kaoEstheria rakovi.

Tokom trijasa je i morski i kopneni đživot pokazao adaptivnu radijaciju koja je počela od naglo osiromašene biosfere koja je bila posljedica permijsko-trijaskog izumiranja. Koralji grupe hexacorallia su se prvi put pojavili. Za prve cvjetnjače (Magnoliophyta) se vjeruje da su evoluirale za vrijeme trijasa, isto kao i prvi leteći kralježnjaci, pterosauri.

Naziv

Naziv trijas je prvi put upotrijebljen godine 1834. od strane Friedricha Von Albertija kako bi se opisala tri različita sloja (trias na latinskom znači trojka) —crvene naslage, iznad kojih se nalazi kreda, te crni škriljevac shales— te naslage, pronađene u Njemačkoj i Sjeverozapadnoj Evropi, su poznate kao 'trijas'.

Podjele i potpodjele

Trijas se obično dijeli na epohe ranog, srednjeg i kasnog trijasa. Faunalne faze od najmlađe do najstarije su:

Gornji/kasni trijas (Tr3)
Rhaecij	(203,6 ± 1,5 – 199,6 ± 0,6 Ma)
Norij	(216,5 ± 2.0 – 203,6 ± 1,5 Ma)
Karnij	(228,0 ± 2,0 – 216,5 ± 2,0 Ma)
Srednji trijas (Tr2)
Ladinij	(237,0 ± 2,0 – 228,0 ± 2,0 Ma)
Anisij	(245,0 ± 1,5 – 237,0 ± 2,0 Ma)
Donji/rani trijas (Skitij)
Olenekij	(249,7 ± 0,7 – 245,0 ± 1,5 Ma)
Induan	(251,0 ± 0,4 – 249,7 ± 0,7 Ma)

Galerija

• 
  Lystrosaurus je bio najčešći kopneni kralježnjak tijekom ranog trijasa, kada je većina životinja izumrla.
• 
  Rekonstrukcija Proterosuchusa, gmaza-mesoždera koji je ličio na krokodila. Živio je tijekom ranog trijasa.
• 
  Cynognathus je bio maleni gmaz sličan sisavcu iz ranog trijasa. Prvi pravi sisavci pojavili su se u ovom periodu.
• 
  Coelophysis, jedan od prvih dinosaura, pojavio se sredinom trijasa.
• 
  Plateosaurus je bio rani sauropodomorf, ili "prosauropod" iz kasnog trijasa.

Povezano

• Geološka kronologija

Literatura

• Emiliani, Cesare, 1992, Planet Earth : Cosmology, Geology and the Evolution of Life and Environment
• van Andel, Tjeerd, (1985) 1994, New Views on an Old Planet : A History of Global Change, Cambridge University Press

Vanjske veze

Trijas na Wikimedijinoj ostavi

• Best overall introduction. Arhivirano 2005-12-30 na Wayback Machine-u
• 'The Triassic world'. Arhivirano 2016-02-22 na Wayback Machine-u
• Douglas Henderson's illustrations of Triassic animals.
• Paleofiles page on the Triassic extinctions. Arhivirano 2017-08-01 na Wayback Machine-u

Mezozojska era
Trijas	Jura	Kreda