Uljašica

Uljašica (Steatornis caripensis), ponekad zvana i uljana ptica ili guačaro, je jedini pripadnik porodice Steatornithidae i podreda Steatornithes. U srodstvu je sa velikom grupom legnjeva, ali je toliko posebna po anatomiji, ekologiji i ponašanju, da je svrstana u zasebnu porodicu. Nedavna istraživanja predlažu da se svrsta čak u zaseban red (koji još nema naziva).

Uljašica
Guačaro (Steatornis caripensis)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Caprimulgiformes
Porodica:	Steatornithidae Bonaparte, 1842.
Rod:	Steatornis Humboldt, 1814.
Vrsta:	S. caripensis
Dvojni naziv
Steatornis caripensis Humboldt, 1817.

Steatornis caripensis

Opis

Uljašice su ptice dužine oko 50cm, krila dužine oko 91cm, širokog repa, malenih nogu i snažnog kljuna koji izgleda kao jastrebov. Perje je smeđe boje sa bijelim pjegama koje su najveće na pokrovnom i sekundarnom letnom perju. Mužjaci su neznatno tamniji od ženki.

Ova noćna vrsta je jedinstvena jer je jedina noćna ptica koja se hrani voćem i jer je to voće uljanih palmi. Prosječna težina im je 380 do 430 grama, ali ptići mogu biti i upola teži. Gnijezde se na "policama" u pećinama u velikim kolonijama sa više od 50 parova i grade gnijezdo od ispovraćanog sjemenja voća kojeg jede, pa ono svake godine raste i dobija oblik korneta. Mještani na Trinidadu ih zbog buke koju dižu u pećini nazivaju "diablotin" ("maleni vrag"). Drugi način oglašavanja je krckanje koje služi za eholokaciju. Ipak ona nije tako dobro razvijena kao što je šišmiševa.

Alexander von Humboldt je prvi proučavao ove ptice i dao im naučni naziv. Caripensis znači "sa Karipea", a Steatornis "debela ptica", što se odnosi na debljinu ptića.

Razmnožavanje

Polažu 2 do 4 jajeta u intervalima od tri ili više dana, ali je jednom zabilježen i interval od devet dana. Ptiće oba roditelja hrane uljanim plodovima palmi. Do sedamdesetog dana ptići dostižu najveću težinu. Preostalih 30 dana gube na težini dok ne postanu iste težine kao i odrasli.

Rasprostranjenost

Nastanjuje šumske predjele sa špiljama u Južnoj Americi od Gvajane i Venezuele, duž Anda do Bolivije i Trinidada. Ponekad se pojavljuje u Panami, Arubi i Kosta Rici. Nije ugrožena vrsta.

Drugi projekti

	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: uljašica
	Wikivrste imaju podatke o: uljašicama

Uljašica na Wikimedijinoj ostavi