Zeleni rt
Zeleni rt (portugalski: Cabo Verde, francuski: Presqu'île du Cap-Vert) je poluotok u Senegalu, na zapadnoafričkoj obali Atlantika. Najzapadnija je točka Afrike i drevnog starog svijeta.[1] Izvorno se zvao Cabo Verde, kako su ga nazvali portugalski moreplovci, koji su istim imenom nazvali i 560 km udaljeni arhipelag Cabo Verde.[1] Glavni grad Senegala Dakar, leži na njegovim jugoistočnim obalama. Zeleni rt je stjenoviti poluotok koji se proteže zapadno od glavnog pretežno pješčanog područja Senegala. Zeleni rt ima izvrsnu prirodnu luku, preko puta otoka Gorée.
Zeleni rt
Cabo Verde Presqu'île du Cap-Vert | |
---|---|
Satelitska snimka Zelenog rta | |
Koordinate: 14°43′N 17°25′W / 14.717°N 17.417°W | |
Država | Senegal |
Karta | |
Geografija
urediZeleni rt nastao je kombinacijom vulkanskih otočića oko kojih su obalne morske struje nanijele nanose i povezale ih sa afričkim kopnom, tako da na svom vrhu blago savija most natrag na jugoistok. Izloženost jugozapadnim vjetrovima utiče na to da Zeleni rt za kišne sezone ima vegetacije i zazeleni, što je u oštrom kontrastu sa valovitim žutim pješčanim dinama sjevernije od rta.[1]
Poluotok ima oblik trokuta (sa stranicama dugim oko 15 km),[1] s bazom trokuta otprilike duž istočnih granica grada Dakra. U blizini Pointe des Almadies, sjeverozapadnog vrha Zelenog rta, leži međunarodni aerodrom Dakar koji je bio osobito značajan Amerikancima za Drugog svjetskog rata. Dva vulkanska stošca Deux Mamelles (Dvije dojke), visoka preko 100 m, dominiraju krajolikom sjeverozapadne obale poluotoka. Na jednom od njih nalazi se svjetionik Phare des Mamelles (visok 16 m). Poluotok obuhvaća zaljev i prirodna luku grada Dakra na jugozapadu.
Autohtoni stanovnici poluotoka, pleme Lebou, živjeli su kao ribari i poljoprivrednici. Nakon što su Portugalci otkrili 1444. Zeleni rt i obližnji otok Gorée, polako su ih potisnuli s rta, a taj kraj pretvorili u polaznu luku za ukrcaj robova. Francuzi su 1857. izgradili utvrdu oko koje je kasnije nastao grad Dakar.[1]