Spask-Daljni

Spask-Daljni
rus. *Спасск-Дальний*
Spask-Daljni; rus. Спасск-Дальний
	Ulica u Spasku
	Grb
Administrativni podaci
Država	Rusija
Federalni okrug	Dalekoistočni federalni okrug
Pokrajina	Primorska Pokrajina
Osnovan	1886
Status grada	1917.
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2010.	44.166
— gustina	901,35 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate	44° 36′ 00″ S; 132° 49′ 00″ I / 44.6° S; 132.816667° I
Vremenska zona	UTC+11
Površina	49 km2
	Spask-Daljni Spask-Daljni na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj	692245
Pozivni broj	+7 42352
OKATO kod	05420000
Veb-sajt
	www.spasskd.ru

Spask-Daljni (rus. Спасск-Дальний) grad je u Rusiji u Primorskoj Pokrajini. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 44.166 stanovnika.

Geografija

Grad se nalazi u Prihankajskoj niziji na obali jezera Hanka. Reljef oko grada je uglavnom ravan, sa malim brežuljcima čija visina ne prelazi 150-220 m. Blizu grada protiču reke Spasovka i Kulješovka.

Spask-Daljni je stanica na Transsibirskoj železnici. Autuput M60 između Habarovska i Vladivostoka prolazi u blizini grada.

Istorija

Prvi doseljenici iz zapadnih delova Rusije su se u području Spaska pojavili 1886. Oni su osnovali Spaskoje selo koje je 1917. postalo grad Spask-Daljni. Tokom građanskog rata Spask-Daljni je bio poprište teških borbi između Belih i Crvenih.

Stanovništvo

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 44.166 stanovnika, 7.525 (14,56%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.	1959.	1970.	1979.	1989.	2002.	2010.
23.030	39.580	45.138	53.242	60.060^[1]	51.691^[2]	44.173

Privreda

Spask-Daljni je bio osnovan kao centar građevinske industrije u Primorju, zbog velikih rezerve krečnjaka, gline i građevinskog peska u svojoj okolini. Trenutno je najveće preduzeće AD Spasktsement, koja je posluje od 1907, i može da proizvede do 3,5 miliona tona cementa godišnje. Cementara je zastupljena u grb Spaska-Daljnog.

Knoringske ili hankajske naslage mermera nalazi se u Spaskom distriktu. Postoji još samo tri slične naslage u svetu.

Spaski okrug je jedan od vodećih poljoprivrednih regiona Primorje. Zbog posebne mikroklime u Prihankajskoj niziji, povrće i voće ovde sazreva ranije nego u drugim regionima Primorja.

Turizam

Postoji više od dvadeset istorijskih i kulturnih spomenika u Spasku-Daljnom, više od polovine njih je posvećena učesnicima građanskog rata na Ruskom dalekom istoku koji su podržavali boljševike. Tu su i spomenici vezani za događaje iz Drugog svetskog rata.

Vidi još

Spisak gradova u Rusiji

Reference

^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

Spoljašnje veze

Zvaničan sajt grada

[1989Census-1] „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2002Census-2] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[1]

[2]